Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 674960

Iskustvo bolesnika oboljelih od šećerne bolesti tip 2 i infarkta miokarda u kontekstu svakodnevnog rada obiteljskog liječnika


Petriček, Goranka
Iskustvo bolesnika oboljelih od šećerne bolesti tip 2 i infarkta miokarda u kontekstu svakodnevnog rada obiteljskog liječnika 2012., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Zagreb


Naslov
Iskustvo bolesnika oboljelih od šećerne bolesti tip 2 i infarkta miokarda u kontekstu svakodnevnog rada obiteljskog liječnika
(The experience of the diabetes mellitus type 2 patients and myocardial infarction patients in the general practitioner everyday working context)

Autori
Petriček, Goranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.11.

Godina
2012

Stranica
335

Mentor
Prof.dr.sc. Mladenka Vrcić Keglević

Ključne riječi
Bolesnikov doživljaj bolesti; obiteljska medicina; šećerna bolest tip 2; infarkt miokarda
(Patient illness experience; family medicine; diabetes mellitus type 2; myocardial infarction)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je povećanje razumijevanja procesa prilagodbe bolesnika na kroničnu bolest, temeljem istraživanja i opisivanja iskustva bolesnika oboljelih od ŠBT2 ili IM u procesu suočavanja, upoznavanja, prihvaćanja i življenja s ovim kroničnim bolestima, u kontekstu svakodnevnog rada obiteljskog liječnika. Ovo kombinirano kvalitativno i kvantitativno istraživanje (engl. mixed-method research) konceptualizirano je i dizajnirano kao primarno kvalitativno, proceduralne sheme: QUAL+quant, te su i kvalitativni i kvantitativni podaci prikupljeni paralelno u isto vrijeme, sa manjim naglaskom na kvantitativnom dijelu, s ciljem utvrđivanja, konvergiraju li rezultati oba istraživanja u smjeru jednog, zajedničkog razumjevanja istraživanog fenomena. Bolesnici su odabrani metodom namjernog uzorkovanja baziranoj na teoriji (engl. theoretical sampling) koje podrazumijeva tri tipa namjernog uzorkovanja: početno otvoreno, potom aksijalno i završno selektivno, u kojima se fokus uzorkovanja mijenjao prema tipu kodiranja. Uzorkovanje je provedeno paralelno s analizom podataka, do zasićenja kategorija. Istraživanjem je obuhvaćeno 64 bolesnika od kojih 32 bolesnika s registriranom šećernom bolešću tipa 2 (MKB X revizija - E11), i 32 bolesnika s registriranim infarktom miokarda (MKB X revizija - I 21, I22, I23, I24.1 i I25.2). Uzorak ispitanika prikupljen je preko 16 liječnika odabranih slučajnim odabirom iz osnovnog skupa od ukupno 424 liječnika zaposlenih u djelatnosti opće/obiteljske medicine Grada Zagreba, u sva tri Doma zdravlja Grada Zagreba (DZ Zagreb Centar, DZ Zagreb Istok i DZ Zagreb Zapad) (103). U kvalitativnom dijelu istraživanja, metodom problemskog usmjerenog (dubinskog) polustrukturiranog intervjua, prikupljeni su podaci od 64 bolesnika (32 koji boluju od šećerne bolesti tip 2 (ŠBT2) i 32 bolesnika koji su preboljeli infarkt miokarda (IM). Paraleleno s intervjuiranjem, provođena je analiza intervjua vodeći se principima „utemeljene“ teorije (engl. „grounded theory“). U kvantitativnom dijelu istraživanja, kod tih istih bolesnika, standardiziranim upitnicima prikupljeni su podaci o doživljaju bolesti, zdravstvenom lokusu kontrole, zadovoljstvu životom i socijalnoj podršci. U obradi podataka korišteni su: kompjuterski softver Atlas.ti (kvalitativna analiza podataka) i statistički program Statistica, ver. 7.1 (obrada kvantitativnih podataka). Kvalitativnom analizom podataka na principima utemeljene teorije, koji su prikupljeni intervjuiranjem bolesnika oboljelih od ŠBT2 ili IM problemskim, polustrukturiranim dubinskim intervjuom, proizašle su četiri teme vezane uz iskustva bolesnika: 1) bolesnikovo iskustvo prilikom saznanja dijagnoze ili spoznaje da ima ŠBT2 ili IM ; 2) bolesnikovo iskustvo s prihvaćanjem ŠBT2 ili IM ; 3) bolesnikovo iskustvo sa životnim promjenama uslijed ŠBT2 ili IM ; i 4) bolesnikovo iskustvo s čimbenicima koji su utjecali na proces prihvaćanja i tijek življenja sa ŠBT2 ili IM. Utjecaj liječnika pokazao se važnim faktorom olakšanja bolesnikova nošenja s bolešću u svakoj od ovih tema: adekvatnom komunikacijom liječnika (korištenje za bolesnike razumljiva jezika, svjesnost verbalne i neverbalne komunikacije), odnosom liječnika prema bolesniku (uzajamno poštovanje i povjerenje, briga za bolesnika i emocionalna podrška), odnos liječnika prema bolesti (stavom liječnika koji naglašava ozbiljnost bolesti) te pružanje dozirane, strukturirane informacije i edukacije na kontinuiranoj bazi u vremenu po postavljanju dijagnoze, uključujući čest kontakt i postupno proširenje dotadašnjeg fonda bolesnikova znanja o bolesti i liječenju. Kvantitativni rezultati upućuju da je zadovoljstvo života za obje skupine bolesnika (na Thurstonovoj skali od 1-10) prosječno unutar «normale» subjektivne kvalitete života [(bolesnici od IM 6, 3±3, 0 (M±SD), bolesnici od ŠBT2 6, 5±2, 4 (M±SD)]. Socijalna podrška za obje skupine bolesnika (na Thurstonovoj skali od 1-10) bila je visoka [1. pitanje: (bolesnici od IM 9, 6±1, 4 (M±SD), bolesnici od ŠBT2 9, 0±2, 6 (M±SD)], [2. pitanje: (bolesnici od IM 9, 6±1, 4 (M±SD), bolesnici od ŠBT2 9, 0±2, 6 (M±SD)]. Većina bolesnika iz našeg istraživanja imala je izražen unutarnji lokus kontrole zdravlja: (skala I: bolesnici od IM 28, 2±2, 7 (M±SD), bolesnici od ŠBT2 28, 9±2, 9 (M±SD). Potom je podjednako bilo izraženo vjerovanje u utjecaj okolnosti i važnih drugih (bolesnici od IM: Eo skala 21, 6±3, 5 (M±SD), te Evd skala 19, 5±2, 6 (M±SD) ; bolesnici od ŠBT2 ; Evd skala 20, 0±4, 6 (M±SD), te Eo skala 20, 0±3, 6 (M±SD). Najmanje je bilo izraženo vjerovanje u utjecaj slučaja, sudbine ili loše sreće (skala Es: bolesnici od IM 14, 2±3, 4 (M±SD) ; bolesnici oboljeli od ŠBT2 14, 1±4, 0 (M±SD). Nije utvrđena statistički značajna razlika između dviju skupina bolesnika u zdravstvenom lokusu kontrole. Procjena doživljaja bolesti, određivanjem prosječnih vrijednosti odgovora bolesnika na linearnoj skali Thurstonova tipa od 0-10, pokazala je visoki skor za skale: trajanje bolesti [bolesnici od IM: 9, 4±1, 5 (M±SD), bolesnici od ŠBT2: 8, 2±3, 4 (M±SD)] ; kontrola bolesti terapijom [bolesnici od IM: 8, 6±1, 4 (M±SD), bolesnici od ŠBT2: 8, 1±1, 9 (M±SD)] i razumijevanje bolesti [bolesnici od IM: 7, 5±3, 0 (M±SD), bolesnici od ŠBT2: 7, 5±2, 6 (M±SD)] ; a umjereno visokim skale: osobna kontrola nad bolešću [bolesnici od IM 6, 6±2, 6 (M±SD), bolesnici od ŠBT2: 6, 9±2, 6 (M±SD) ] ; utjecaj na život [bolesnici od IM 6, 0±2, 8 (M±SD) ], te u bolesnika od IM: zabrinutost za bolest 4, 4±3, 5 (M±SD), emotivna pogođenost bolešću 5, 0±3, 1 (M±SD), te jakost simptoma 5, 1±3, 1 (M±SD). Bolesnici od ŠBT2 procijenili su niskim skale: utjecaj na život 3, 7±2, 9 (M±SD), zabrinutost za bolest 3, 2±3, 2 (M±SD), emotivna pogođenost bolešću 3, 1±3, 5 (M±SD), te identitet bolesti 2, 7±2, 8 (M±SD). Utvrđena je statistički značajna razlika na skalama utjecaj na život (p=0, 004), jakost simptoma (p=0, 006) i emotivna pogođenost bolešću (p=0, 025) u smjeru doživljaja većeg utjecaja bolesti na život, veće jakosti simptoma i veće emotivne pogođenosti bolešću u bolesnika oboljelih od IM. Bolesnici od IM su u procesu suočavanja, upoznavanja, prihvaćanja i življenja s kroničnom bolešću bili suočeni s većom potrebom za promjenama u dotadašnjem životu, jače pogođeni bolešću, te su se brže prilagođavali na bolest od bolesnika od ŠBT2. Iako su obje bolesti imale kompleksno psihološko značenje i za bolesnike predstavljale psihološki teret tijekom procesa suočavanja, upoznavanja, prihvaćanja i življenja, IM doživljen je kao poštenija „fer bolest“ jer je odmah pokazao svoje simptome, dok je ŠBT2 doživljena kao više „nefer, podmukla bolest“, koja u početku “nema simptoma, a onda te zaskoči s komplikacijama“. Rezultati ovog kombiniranog kvalitativnog i kvantitativnog istraživanja još jednom potvrđuju važnost nalaza literature da osobni, psihološki (emotivni i kognitivni), socijalni i kontekstualni elementi bolesnika igraju važnu ulogu u njegovu zdravstvenom ponašanju, te podržavajući principe bolesniku usmjerene skrbi, potiču zdravstvene profesionalce na istraživanje bolesnikove predodžbe (doživljaja) bolesti kao početne točke za daljnje intervencije ostvarenja preporučenog zdravstvenog ponašanja i optimizacije ishoda liječenja kroničnih bolesnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
108-1080317-0280 - Živjeti s kroničnom bolešću: iskustvo bolesnika (Mladenka Vrcić-Keglević, )
108-1081871-1897 - Utjecaj organizirane edukacije na kvalitetu rada u izvanbolničkoj zaštiti (Gordana Pavleković, )

Ustanove
Medicinski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Goranka Petriček, (271751)