hrvatski

Osvrt na desetljetno sustavno etnološko istraživanje primorsko-ličkih Bunjevaca

Na inicijativu prof. Ante Glavičića tijekom 1998. godine Senjsko muzejsko društvo pozvalo je Odsjek za etnologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu na suradnju u istraživanju i zaštiti baštine hrvatske bunjevačke zajednice na području Primorja i Like. Odazvala sam se inicijativi kao voditeljica istraživanja i već u ljetu 1998. godine obavili smo prva rekognosticiranja terena kojima smo dobili uvid u situaciju na terenu i moguće načine budućega rada. Iduće godine naš je započeti rad financijski poduprla i Matica hrvatska te su u okviru projekta pod naslovom Istraživanje i očuvanje kulture primorskih Bunjevaca obavljena su prva terenska istraživanja u pojedinim lokalitetima Krivoga puta. Senjslog bila. Već su ova prva istraživanja i prezentacija njihovih rezultata u Sensjkom zborniku (1999 ; 2000) pokazala je kako je kulturno naslijeđe primorskih Bunjevaca iznimno bogato te kako bi od velike važnosti bilo obaviti sustavna etnološka istraživanja čitavoga planinskog prostora. Ta su me saznanja potaknula na osmišljavanje prijedloga projekta etnoloških istraživanja ovoga područja pod naslovom Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca, koji je zahvaljujući tadašnjem Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske u rujnu 2002. godine odobren . Rad na ovome projektu dao je vidne rezultate u spoznajama o brojnim aspektima tradicijske kulturne baštine primorskih Bunjevaca, kao i o njihovome etno- regionalnom identitetu, koji su sukcesivno objelodanjivani u Senjskom zborniku i u tri sveska znastvene monografije Živjeti na Krivom Putu. Osim stalnih suradnika u istraživačkom radu, na projektu su sudjelovali i suradnici iz drugih struka te studenti dodiplomskog i poslijediplomskog studija etnologije i kulturne antropologije. 2008. godine odobren je i nastavak ovoga projekta Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca, kojim su objedinjena istraživanja svih bunjevačkih ogranaka. U prve dvije godine nastavilo se istraživanje na području velebitkog Podgorja južno od Svetoga Jurja i u Lici (Lovinac). Iako nas je ovaj novi projekt odveo i na neka nova područja na kojima obitavaju ostali bunjevački ogranci, radovi o primorsko- ličkim Bunjevcima i dalje se, iako u manjem obimu, i dalje objavljuju u Senjskom zborniku.

etnološka istraživanja; primorsko-lički Bunjevci

nije evidentirano