Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 674470

Svi papini ljudi: dalmatinska biskupska sjedišta u 15. stoljeću između Rima i Venecije


Neralić, Jadranka
Svi papini ljudi: dalmatinska biskupska sjedišta u 15. stoljeću između Rima i Venecije // Jadranski korijeni. Neizbrisivi istorijsko-kulturni temelji jedinstva
Kotor, Crna Gora, 2012. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, ostalo)


Naslov
Svi papini ljudi: dalmatinska biskupska sjedišta u 15. stoljeću između Rima i Venecije
(All the Pope's Men: 15th Century Dalmatian bishoprics between Rome and Venice)

Autori
Neralić, Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Skup
Jadranski korijeni. Neizbrisivi istorijsko-kulturni temelji jedinstva

Mjesto i datum
Kotor, Crna Gora, 15.-16.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Dalmatinske biskupije; papinska kurija; crkvene nadarbine; kanonsko pravo;
(Dalmatian bishoprics; Papal Curia; ecclesiastical benefices; canon law;)

Sažetak
U nadarbinskom sustavu kojega u okvirima papinske kurije pratimo već od kraja 9. stoljeća mjesto biskupa pripada u kategoriju velikih crkvenih nadarbina (beneficium ecclesiasticum). Crkvene nadarbine – beneficia electiva ili beneficia maiora – kategorija su nadarbina pod pravom papine rezervacije u koju ulaze ponajprije biskupske službe (papa, nadbiskup, biskup, kao i službe prestojnika samostana – opat, guardijan) a dodjeljuju se na Konsistoriju – tjednim susretima pape i kardinalskog zbora. No već tijekom 15. stoljeća Konsistorij postupno gubi svoje ovlasti u korist pape. Formalno je kandidata i nadalje na Konsistoriju predstavljao kardinal zaštitnik, ali u stvarnosti je imenovanje ovisilo o papinoj volji i njegovoj slobodnoj prosudbi, a ponekad uslijedilo nakon iscrpljujućih i dugih političko- diplomatskih pregovora. Od reforme koju je u drugoj polovici 11. stoljeća nastojao provesti papa Grgur VII.(u dokumentu Dictatus papae, nalazimo odredbu prema kojoj biskupa može imenovati samo papa, a i borbe protiv laičke investiture, odnosno intervencije njemačkih vladara u imenovanju biskupa, završene su na 1. lateranskom saboru održanom 1123. godine). Papa je barem od kraja 11. stoljeća vlasnik nadarbina, dominus beneficiorum. Brojnim su konstitucijama kanonski pravnici djelatni u Kuriji osnažili ulogu pape u dodjeljivanju velikih (službe biskupa i opata) i malih crkvenih nadarbina (služba župnika, kapelana). Papa djeluje na osnovu svoje plenitudo potestatis, a kolator ordinarij obvezan je poslušati i ispuniti papinu želju. Konstituciojom Licet ecclesiarum papa Klement IV (1264-1268) je izmijenio uobičajenu praksu dodjeljivanja crkvenih nadarbina davši joj pravne temelje i osiguravši upravo papi univerzalno pravo rezervacije nadarbina. No tek je papa Ivan XXII (1316-1334) konstitucijama Ex debito (kojom Svetoj Stolici rezervira parvo dodjeljivanja svih nadarbina u posjedu kardinala, službenika i članova obitelji papinske kurije, kao vacans apud sedem apsotolicam, neovisno o tome gdje su umrli, koje su nadarbine imali u svom posjedu i pod kojim su ih okolnostima izgubili) i Execrabilis iz 1317. godine (kojom se nastojalo stati na kraj nezakonitom pluralizmu nadarbina, kojom je definirao i proširio rezervaciju tako da u nju uključuje i nadarbine ispražnjene nakon oduzimanja od strane pape, per privationem, depositionem, poništio neki izbor) ozbiljnije utjecao i na izbor biskupa u pojedinim biskupijama. Upravo je papino pravo dodjeljivanja kako velikih tako i malih crkvenih nadarbina intenziviralo odnose Kurije s brojnim biskupijama diljem europe, pa tako i u Dalmaciji. Sve je više klerika u papinoj intervenciji – bilo direktnom provizijom, bilo provizijom za nadarbinu u očekivanju (expectativa) – prepoznalo mogućnost stjecanja nadarbina i dobivanja stalnog zaposlenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
019-0190610-0588 - Crkveno-kulturna povijest hrvatskog srednjovjekovlja (Jadranka Neralić, )

Ustanove
Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Jadranka Neralić, (127411)