hrvatski

IZRAVNI VAZODILATACIJSKI I ANTIOKSIDACIJSKI UČINCI EKSTRAKATA ODABRANOG DALMATINSKOG LJEKOVITOG BILJA

Cilj istraživanja: Ispitati izravni vazodilatacijski i antioksidacijski učinak odabranih ekstrakata dalmatinskog ljekovitg bilja. Ustroj istraživanja: Eksperimentalna studija. Mjesto istraživanja: Laboratorij Katedre za farmakologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Tvoriva: U svrhu istraživanja odabrano je pet biljnih vrsta, često korištenih u fitoterapiji: kopriva- list (Urtica dioica L.), medvjetka- list (Arctostaphylos uva-ursi L.), orah- list (Juglans regia L.), suručica- biljka (Spiraea L.), zeleni čaj- list (Camellia sinensis L.). Nakon pripremanja ekstrakata, razrijeđivanja uzoraka 80%- tnim etanolom do koncentracije ukupnih polifenola od 5000 mg GAE/L (GAE- galna kiselina) i određivanja glavnih fenolnih frakcija (flavonoida i neflavonoida), ispitivan je izravni vazodilatacijski učinak. Relaksacija se izražavala kao postotak smanjenja vazokonstrikcije uzrokovane noradrenalinom. Isključivo izolirani vaskularni prstenovi s očuvanim endotelom (acetilkolinska relaksacija veća od 70%), prekontrahirani noradrenalinom, bili su izloženi kumulativnoj dozi (0, 5-6 ‰) ispitivanog pojedinačnog ekstrakta. Antioksidacijski kapacitet određen je FRAP (prema engl. Ferric reducing antioxidant power) metodom i izražen u mmol/L ekvivalenata troloksa (TE). Za potrebe istraživanja upotrijebljena su 35 štakora Sprague - Dawley soja, mužjaka, starih 3-4 mjeseca, tjelesne mase 250-300 g, uzgojenih u Sveučilišnoj nastambi za pokusne životinje Medicinskog fakulteta u Splitu. Glavne mjere ishoda : Vazodilatacijski učinak izražen kao postotak relaksacije noradrenalinom prekontrahiranih vaskularnih prstenova. Povezanost antioksidacijske aktivnosti, izražene u mmol/L ekvivalenata troloksa (TE), i vazodilatacijske aktivnosti. Rezultati: Izravan, o dozi ovisan, vazodilatacijski učinak pokazan je u četiri, od ukupno pet istraživanih ekstrakata ljekovitog bilja. Najpotentniji vazodilatacijski odgovor uzrokovala je suručica. Slijede ju orah te medvjetka. Najslabiji vazodilatacijski učinak ostvarila je kopriva. Zeleni čaj jedini nije pokazao o dozi ovisnu vazodilataciju, odnosno nije izazvao relaksaciju štakorske aorte prekontrahirane noradrenalinom. Nije pronađena povezanost između vazodilatacijskog i antioksidacijskog učinka ispitivanih ekstrakata. Zaključak: Studija je pokazala da većina odabranih ekstrakata posjeduje izravnu, o dozi ovisnu vazodilatacijsku aktivnost. S obzirom da ekstrakti istog ukupnog polifenolnog sadržaja pokazuju značajne razlike u vazodilatacijskom učinku, može se zaključiti da ne samo količina, nego i sastav polifenola, utječu na izazivanje vazodilatacijskog odgovora. Na temelju dobivenih rezultata ne može se iznijeti zaključak koja glavna fenolna frakcija ostvaruje presudnu ulogu u vazodilatacijskom odgovoru. Također, opisanim je istraživanjem utvrđeno da vazodilatacijski i antioksidacijski učinak ispitivanih ekstrakata nije povezan. Ovo je važno i stoga što se u prehrambenoj tehnologiji daje veliki značaj upravo antioksidacijskoj aktivnosti namirnica, iako je često nejasno koji je značaj tog učinka nakon unosa namirnica u organizam. Opisana istraživanja su u skladu sa svjetskim trendovima u smislu etnofarmakološkog pristupa istraživanjima zdrave hrane, a ostvareni rezultati predstavljaju poticaj kulturi zdrave prehrane te proizvodnji zdrave hrane.

Kopriva; Medvjetka; Orah; Suručica; Zeleni čaj; Vazodilatacija

nije evidentirano