hrvatski

Lovstvo u integralnom gospodarenju spačvanskim šumama

Ova disertacija treba dati prilog poznavanju optimalnog gospodarenja prostorom koje, s jedne strane, treba zadovoljiti zahtjevno gospodarenje vrijednim nizinskim šumama a, s druge, održati i unaprijediti gospodarenje s divljači koja unutar takvog ekosustava, kao njegova bitna sastavnica, nalazi optimum stanišnih uvjeta. Ovo nije niti lagano, a niti jednostavno. Kako bi se željeni cilj ostvario, potrebno je poznavati mnoge važne čimbenike gospodarenja šumom i lovištem, uskladiti njihove međusobne odnose te provesti mjere i postupke za njihovo poboljšanje. Iako je zadatak vrlo zahtjevan, integralnim gospodarenjem šumom i lovištem izbjegavaju se mnoge poteškoće koje se redovito javljaju u slučajevima kada na istome prostoru djeluju dva gospodara, svaki vođen svojim interesom. Istodobno, takvim gospodarenjem otvaraju se mnoge mogućnosti za poboljšanja obiju djelatnosti. U Uvodu i ciljevima istraživanja objašnjena je svrha izrade disertacije. Materijali i metode sadrže tri glavna čimbenika čijim će se poznavanjem i istraživanjem nastojati dobiti odgovore je li integralno gospodarenje optimalno rješenje gospodarenja šumom i divljači na prostorima jedne od najvrjednijih nizinskih šuma. Prvi od njih je područje istraživanja u kojem se razmatraju sve bitne značajke ovoga prostora koje mu daju obilježje ekosustava, šumskog kompleksa, lovišta i ekonomsko-gospodarskog subjekta. Drugi čimbenik je objekt istraživanja koji se odnosi na krupnu divljač kao predmet lovnog gospodarenja, te stanište na kojem divljač obitava. Treći su čimbenik metode rada pomoću kojih će se istraživanje provoditi. Rezultati istraživanja, kroz više raščlambi rađenih prema navedenim metodama, daju potpuniju sliku poznavanja odnosa između elemenata gospodarenja šumom i divljači, razmatrajući područje istraživanja – lovište Spačva kao ekosustav, šumski kompleks, lovište, ekonomsko-gospodarski subjekt te, posebno, analizirajući integralno gospodarenje kao glavni cilj istraživanja kroz više aspekata. U raspravi dobivenih rezultata, kao i u zaključcima, predočuju se spoznaje o Spačvi kao ekosustavu koji obuhvaća šumski kompleks, ali i divljač, te ostale životinjske vrste koje tamo obitavaju, mogućnostima gospodarenja šumom i divljači u budućem razdoblju ophodnje hrasta lužnjaka od 140 godina, štetnome djelovanju biotskih i abiotskih čimbenika na šumu i divljač, suodnosu šume i divljači, povijesnim utjecajima te mogućnostima i mjerama za poboljšanje stanišnih uvjeta i gospodarenja objema djelatnostima. Iako je gospodarenje ovako vrijednim šumskim sastojinama uvijek imalo, a i danas ima, prioritet u odnosu na lovno gospodarenje, ekonomski pokazatelji rezultata poslovanja, projektirane mogućnosti poslovanja ali i analize ostalih čimbenika njihova suodnosa govore u prilog opravdanosti integralnog pristupa u gospodarenju. Navedene spoznaje će poslužiti za preporuke kakav treba primjenjivati način gospodarenja šumom i divljači na ovakvim prostorima, kao i za svojevrstan model integralnog gospodarenja visokovrijednim lužnjakovim nizinskim šumama, ali i isto tako vrijednom krupnom i sitnom divljači, kojima je šuma mjesto obitavanja i biološke reprodukcije, prirodno stanište, zaklonište te uvjet opstanka.

integralno gospodarenje; lovište Spačva; divljač; stanište; štete od divljači; jelen obični; srneća divljač; divlja svinja; lovnoproduktivne površine

nije evidentirano