Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 674104

Vazodilatacijski i antioksidacijski učinci fenolnih kiselina iz vina, termički obrađenog te intaktnog vina u usporedbi s kupinovim vinom


Mudnić, Ivana
Vazodilatacijski i antioksidacijski učinci fenolnih kiselina iz vina, termički obrađenog te intaktnog vina u usporedbi s kupinovim vinom 2012., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Split


Naslov
Vazodilatacijski i antioksidacijski učinci fenolnih kiselina iz vina, termički obrađenog te intaktnog vina u usporedbi s kupinovim vinom
(Vasodilatory and antioxidant effects of wine phenolic acids, thermally treated and intact wine in comparison to blackberry wine)

Autori
Mudnić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
20.04

Godina
2012

Stranica
75

Mentor
Boban, Mladen

Ključne riječi
Vazodilatator; antioksidant; vino; kupinovo vino; endotel; fenolne kiseline
(Vasodilator; antioxidant; wine; blackberry wine; endothelium; phenolic acids)

Sažetak
Za razliku od ostalih polifenolnih spojeva iz vina i unatoč njihovoj velikoj zastupljenosti u drugim napitcima i hrani, biološki su učinci fenolnih kiselina slabije istraživani. Kardiovaskularni učinci termički obrađenog vina također do sada nisu istraživani, iako je primjena vina u kuhanju i konzumacija vina kao toplog napitka (kuhano vino) široko rasprostranjena. Osim vina iz grožđa, postoje brojna voćna vina čija je konzumacija sve popularnija, a njihovi su biološki učinci također slabije istraživani. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi vazodilatacijske i antioksidacijske učinke fenolnih kiselina iz vina, termički obrađenog vina i kupinovog vina. Antioksidacijski učinci mjereni su FRAP (Ferric reducing antioxidant power) i TEAC (Trolox equivalent antioxidant capacity) metodama, dok je vazodilatacijska aktivnost određena na prekontrahiranim vaskularnim prstenovima aorte štakora i zamorčića. Fenolne kiseline bile su bolji antioksidansi nego vazodilatatori. Njihovi su antioksidacijski kapaciteti i maksimalni vazodilatacijski učinci pokazali negativnu povezanost. Kupinova su vina manje potentni vazodilatatori, a unatoč niţem sadržaju ukupnih fenola učinkovitiji antioksidansi u odnosu na crna vina. Vazodilatacijska aktivnost vina iz grožđa te kupinovih vina, osim s flavonoidnim i ukupnim fenolnim sadržajem, najznačajnije je povezana sa sadržajem antocijana, ali ne i sa sadržajem rezveratrola. Vazodilatacijski učinci crnog vina zagrijavanog pri 75 i 125 ºC uspoređivani su s učincima intaktnog vina i vina dealkoholiziranog bez termičkog stresa. Iako je pri najnižim koncentracijama dealkoholizirano vino ostvarilo jaču vazodilataciju, svi su uzorci vina postigli sličan maksimalni vazodilatacijski učinak, veći na aorti zamorčića.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Prehrambena tehnologija

Napomena
Doktorat prema skandinavskom modelu



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
216-2160547-0537 - Kardiovaskularni učinci vina i njegovih sastojaka (Mladen Boban, )

Ustanove
Medicinski fakultet, Split

Autor s matičnim brojem:
Ivana Mudnić, (276760)