hrvatski

Vazodilatacijski i antioksidacijski učinci fenolnih kiselina iz vina, termički obrađenog te intaktnog vina u usporedbi s kupinovim vinom

Za razliku od ostalih polifenolnih spojeva iz vina i unatoč njihovoj velikoj zastupljenosti u drugim napitcima i hrani, biološki su učinci fenolnih kiselina slabije istraživani. Kardiovaskularni učinci termički obrađenog vina također do sada nisu istraživani, iako je primjena vina u kuhanju i konzumacija vina kao toplog napitka (kuhano vino) široko rasprostranjena. Osim vina iz grožđa, postoje brojna voćna vina čija je konzumacija sve popularnija, a njihovi su biološki učinci također slabije istraživani. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi vazodilatacijske i antioksidacijske učinke fenolnih kiselina iz vina, termički obrađenog vina i kupinovog vina. Antioksidacijski učinci mjereni su FRAP (Ferric reducing antioxidant power) i TEAC (Trolox equivalent antioxidant capacity) metodama, dok je vazodilatacijska aktivnost određena na prekontrahiranim vaskularnim prstenovima aorte štakora i zamorčića. Fenolne kiseline bile su bolji antioksidansi nego vazodilatatori. Njihovi su antioksidacijski kapaciteti i maksimalni vazodilatacijski učinci pokazali negativnu povezanost. Kupinova su vina manje potentni vazodilatatori, a unatoč niţem sadržaju ukupnih fenola učinkovitiji antioksidansi u odnosu na crna vina. Vazodilatacijska aktivnost vina iz grožđa te kupinovih vina, osim s flavonoidnim i ukupnim fenolnim sadržajem, najznačajnije je povezana sa sadržajem antocijana, ali ne i sa sadržajem rezveratrola. Vazodilatacijski učinci crnog vina zagrijavanog pri 75 i 125 ºC uspoređivani su s učincima intaktnog vina i vina dealkoholiziranog bez termičkog stresa. Iako je pri najnižim koncentracijama dealkoholizirano vino ostvarilo jaču vazodilataciju, svi su uzorci vina postigli sličan maksimalni vazodilatacijski učinak, veći na aorti zamorčića.

vazodilatator; antioksidant; vino; kupinovo vino; endotel; fenolne kiseline

Doktorat prema skandinavskom modelu