hrvatski

"Problem nejednakosti spolova na tržištu rada SAD-a od 1940.-2000."

Rad proučava problem nejednakosti spolova na tržištu rada SAD-a od 1940. do 2000. Nejednakost spolova proizlazi iz različitog položaja i različitih ponašanja muškaraca i žena na tržištu rada, što za posljedicu ima stvaranje razlika u stupnju njihovog ekonomskog blagostanja i rast ekonomske nejednakosti. Cilj istraživanja bio je utvrditi da li reproduktivna uloga žena, tj. sposobnost rađanja i majčinstvo, ograničava produktivnu ulogu žena na tržištu rada i dovodi do razlika u ekonomskom blagostanju muškaraca i žena, te proizvodi ekonomsku nejednakost. Cilj je bio istražiti i kako promjene u produktivnoj ulozi žena na tržištu rada proizvode demografske promjene u društvu, tj. dovode do promjena u stopama rađanja i promjene u sastavu obitelji. Istraživanje je pokazalo da su do polovice 1960-ih rodne norme naglašavale prvenstveno ženinu reproduktivnu ulogu u društvu, što potvrđuju stope nataliteta u baby boom periodu, zabrane rada udatim ženama i niske stope sudjelovanja na tržištu rada mladih majki. Uslijed učinaka borbe za građanska prava, ženskog aktivizma i antidiskriminacijskog zakonodavstva 1960-ih, rodne norme su se promijenile naglašavajući i ženinu produktivnu ulogu u društvu te žene počinju više ulagati u ljudski kapital, što potvrđuje rast broja žena s fakultetskim obrazovanjem, te rast stopa zaposlenosti žena svih dobnih skupina bez obzira na bračni status. Takve promjene u produktivnoj ulozi žena na tržištu rada utjecale su na smanjenje stopa rađanja, sve kasnije godine stupanja u brak i smanjenje broja nuklearnih obitelji. Ujedno se pokazalo da tradicionalna podjela rada u obitelji koja se oslanja na ulogu žene kao njegovateljice utječe na smanjenje ekonomskog blagostanja žena, jer žene u prosjeku provode više sati rada u domaćinstvu nego muškarci, što im ostavlja manje vremena za rad na tržištu rada i manje slobodnog vremena. Postojanje razlika u primanjima zaposlenih žena koje nisu majke i žena koje su majke („family gap“) upućuje na ograničavajući učinak majčinstva po ishode sudjelovanja žena na tržištu rada. Visok udio samohranih majki u populaciji siromašnih pokazuje da majčinstvo i odgoj djeteta mogu smanjiti stupanj ekonomskog blagostanja žena i da mogu utjecati na rast ekonomske nejednakosti. U istraživanju se pokazalo da segmentacija radne snage na tržištu rada SAD-a funkcionalizira podjelu rada u obitelji koja se oslanja na ženinu reproduktivnu ulogu njegovateljice, pa su žene grupirane na sekundarnom tržištu rada u određenom broju slabo plaćenih zanimanja (horizontalna segregacija) ili prihvaćaju fleksibilne radne aranžmane spremnije nego muškarci. Pokazalo se da je očekivanje smanjene predanosti poslu žena zbog zahtjeva majčinske i obiteljske uloge bitan uzrok vertikalne segregacije zanimanja. Istraživanje je pokazalo da je segregacija zanimanja bitan uzrok razlika u primanjima muškaraca i žena.

rodna nejednakost ; tržište rada ; SAD

nije evidentirano