hrvatski

Etika u kliničkim pokusima

Napredak u liječenju i sprječavanju bolesti te poboljšanje dijagnostičkih postupaka izravno ovisi o nekoliko različitih, ali međusobno ovisnih čimbenika. To su, na primjer, poznavanje fizioloških i patoloških procesa, epidemiološki nalaz, brz napredak medicine i tehničkih znanosti te razvoj molekularne biologije, farmakologije i farmaceutske industrije. Konačna odluka hoće li jedan dijagnostički ili terapijski ili profilaktički postupak biti u budućnosti koristan za većinu pacijenata, donosi se na temelju rezultata dugogodišnjih biomedicinskih istraživanja, u kojima u jednom njihovom dijelu sudjeluje čovjek kao ispitanik. To se napose odnosi na ispitivanja novih lijekova, u kojima rezultati laboratorijskih biomedicinskih istraživanja na pokusnim životinjama moraju biti u svojemu konačnom obliku potvrđeni rezultatima kliničkih pokusa na ljudima. Za uspješno obavljanje svih biomedicinskih istraživanja, pa tako i kliničkih pokusa na ljudima, potrebno je ne samo poštivanje postojećih znanstvenih kriterija, plana pokusa, nego i pažljiva prosudba predvidljivih rizika u usporedbi s predviđenom koristi za ispitanike u istraživanju, ali i za druge ljude. Za uspješno obavljanje svih biomedicinskih istraživanja na ljudima i njihovu cjelovitu zaštitu bitan je i stav istraživača-liječnika prema ispitaniku, koji treba biti profesionalan, humanistički i etički. Etički kodeksi i deklaracije o načelima etike u biomedicinskim istraživanjima i kliničkim pokusima na ljudima u današnje su vrijeme smjernice za istraživače kako se brinuti i kako zaštititi svakog ispitanika. Ti isti kodeksi i deklaracije ugrađeni su u zakonsku regulativu mnogih država u kojima se provode takva istraživanja.

etički principi, klinički pokusi, smjernice u ikliničkim straživanjima lijekova, informirani pristanak

nije evidentirano