hrvatski

Interkulturne i komunikacijske kompetencije učitelja

Uže područje disertacije je bilo proučavanje interkulturnih i komunikacijskih kompetencija učitelja, a temeljem istraživanja koje smo proveli u osnovnim školama na području Republike Hrvatske. U ovoj doktorskoj disertaciji su se koristile dvije glavne metode prikupljanja podataka. Prva, rad na dokumentaciji u svrhu analize interkulturnih i komunikacijskih kompetencija u školskim dokumentima Republike Hrvatske kao i ostalim normativnim aktima RH koji se bave obrazovanjem. Istom metodom ispitali su se silabusi obveznih i izbornih kolegija Učiteljskog fakuleta Zagreb kako bi se utvrdilo postoje li u ciljevima i sadržajima predmeta ( i u kojima) interkulturna i komunikacijska kompetencija. Druga metoda koja se koristila u ovoj disertaciji je bila anketa. U svrhu istraživanja koristila se baterija upitnika (7 upitnika za učitelje i studente i 2 upitnika za učenike): Mjerenje komunikacijskih kompetencija autora J. McCroskey: Measure of Communication Competence, 1989., koji do sada nije bio primjenjivan u RH. Preliminarno istraživanje je obavljeno školske godine 2010./2011., a glavno istraživanje školske godine 2011./2012. Prvi cilj istraživanja bilo je ponajprije stjecanje uvida u dimenzije različitih aspekata komunikacijske kompetencije kod učitelja razredne nastave, sa stanovišta njih samih, ali i sa stanovišta percepcije njihovih učenika. S obzirom da komunikacijska kompetencija učitelja nedvojbeno utječe na kvalitetu uspostavljene suradnje s učenicima, ona se odražava i na uspješnosti učitelja u radu, ali i njihovih učenika. Uspješnost suradnje učitelja i učenika, ovisi o njihovoj usklađenosti u načinu i stilu mišljenja, osjećanja, spoznavanja i djelovanja, što djeluje općenito na njihov odnosni aspekt. Drugi bitan cilj istraživanja je istraživanje povezanosti različitih aspekata komunikacije (neverbalne kompetencije, kompetencije slušanja, strah od komunikacije, stilovi društvenog komuniciranja), sagorijevanja na poslu, samoprocjene komunikacijskih kompetencija kod učitelja razredne nastave. Za bolje razumijevanje komunikacijske kompetencije učitelja razredne nastave koji rade u praksi, treći bitan cilj je bila usporedba njihove komunikacijske kompetencije i studenata razredne nastave. Stekli smo uvid u dimenzije različitih aspekata komunikacijske kompetencije kod učitelja razredne nastave sa stanovišta njih samih, ali i sa stanovišta percepcije njihovih učenika. Premda to u ovom istraživanju nismo mogli direktno provjeriti, vjerojatno je da komunikacijska kompetencija učitelja nedvojbeno utječe na kvalitetu uspostavljene suradnje s učenicima, odražava se i na uspješnost učitelja u radu, ali i njihovih učenika. Na temelju spoznaja ovog istraživanja možemo okvirno dati smjernice za poboljšanje i nadopunu postojećih programa obrazovanja učitelja, kako redovnih, tako i programa cjeloživotnog učenja. međutim, evidentno je da inozemni instrumentarij, primijenjen u ovom istraživanju, treba bolje prilagoditi komunikacijskim karakteristikama osobitim za hrvatsku populaciju, ali i za hrvatski sustav obrazovanja. Drugim riječima, kroskulturalna prilagodba korištenih upitnika je u mnogim slučajevima nužna.

komunikacijska kompetencija; interkulturna kompetencija; odgojno-obrazovna komunikacija; aspekti komunikacije (neverbalne kompetencije; kompetencije slušanja; strah od komunikacije; stilovi društvenog komuniciranja); sagorijevanju na poslu; samoprocjena komunikacijskih kompetencija

nije evidentirano