hrvatski

POBOLJŠANJE PROGNOSTIČKE VRIJEDNOSTI C-REAKTIVNOG PROTEINA U BOLESNIKA S AKUTNIM KORONARNIM SINDROMOM

Povišene vrijednosti C-reaktivnog proteina (CRP) u pravilu se nalaze u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom (AKS). Cilj rada bio je unaprijediti prognostičku vrijednost CRP-a u bolesnika s AKS- om, povezivanjem s odabranim neivanzivnim parametrima, čime bi se osigurala jednostavna i jeftina procedura, dostupna večini liječnika. Rad je proveden kroz dvije faze. U prvoj fazi je izvršeno pilot istraživanje u kojemu su uz CRP odabrani neinvazivni pokazatelji, njih 18. To su: broj čimbenika rizika, leukociti, hemoglobin, ukupni kolesterol, LDL kolesterol, omjer ukupnog i HDL kolesterola, mikroalbuminurija, moždani natrijuretski peptid (BNP), odnosno njegov prekursor (pro-BNP), fibrinogen, antitrombin III, troponin, trajanje QRS kompleksa, ektopična aktivnost klijetki po Lown-u, NYHA klasa, standardna devijacija RR intervala normalnih neektopičnih impulsa (SDNN), nijema i simptomatska ishemija miokarda zabilježene dinamičkim kontinuiranim elektrokardiografskim praćenjem te puls u oporavku nakon ergometrijskog testiranja. U drugoj fazi je postavljen okvir istraživanja, izvedene su hipoteze te je na temelju toga izvršeno ispitivanje i provjera hipoteza u praksi. Kako bi se stvorili uvjeti za međusobno uspoređivanje različitih pokazatelja izvršena je transformacija svih praćenih parametara u jedinstveni bodovni sustav. Vrijednosti neinvazivnih kardioloških parametara su razvrstane u tri temeljne skupine: normalne, manje nepovoljne i više nepovoljne. Nominalnim vrijednostima parametara pridružene su empirijski vođene numeričke vrijednosti. Praćeni parametri su, ovako stvorenim bodovnim sustavom, dovedeni u međusobno ovisnu relaciju kojom je moguć izračun srednjoročne prognoze u bolesnika s AKS-om. Temeljem zbroja pojedini se bolesnik svrstava u određeni segment Piramide ishoda koji određuje srednjoročnu prognozu. Piramida ishoda je također empirijska tvorevina kojom se, temeljem sumarne bodovne vrijednosti CRP-a i odabranih parametara, omogućava lako i pouzdano svrstavanje bolesnika s AKS-om u rizične skupine, i shodno tome, se individulizira primjena daljnih terapijskih postupaka, odnosno liječenja. Polazeći od stvorenog okvira postavljenje su hipoteze sa ciljem provjere modela u praksi. Tri temeljne hipoteze pretpostavile su da je u bolesnika s AKS-om (onih s nestabilnom anginom, NSTEMI i STEMI infarktom miokarda) moguć izračun ishoda stanja nakon dvogodišnjeg razdoblja. Temeljem postavljenih hipoteza izvršeno je ispitivanje na 247 bolesnika u trajanju nešto više od dvije godine. Rezultati ispitivanja su potvrdili ispravnost postavljenih hipoteza.

CRP; akutno koronarni sindrom; prognoza

nije evidentirano