hrvatski

Je li poremećaj kognitivinih funkcija u depresiji put u demenciju?

Depresija je duševni poremećaj u kojem se osnovne psihopatološke promjene zbivaju u raspoloženju, stoga i pripada poremećajima raspoloženja. To je stanje znatne promjene raspoloženja pod čijim se utjecajem mijenja sveukupno razmišljanje, opažanje, tjelesno stanje, ponašanje i socijalno funkcioniranje osobe. Kognitivne teorije depresije govore da misli, zaključci, stavovi i tumačenja te način na koji oni podsjećaju na događaje, mogu povećati rizik za razvoj i povratak depresivne epizode. Tri su važna mehanizma uključena kao potencijalne veze između pristranosti pažnje/pamćenja i disregulacije emocija u depresiji: pristrani inhibicijski procesi i deficiti u radnoj memoriji ; promišljeni odgovori na negativno raspoloženje i negativne životne događaje ; nemogućnosti korištenja pozitivnih poticaja za regulaciju negativnog raspoloženja. Depresija je karakterizirana povećanom razradom negativnih informacija, teškoćama oslobađanja od negativnih podražaja te deficitima u kognitivnoj kontroli pri obradi negativnih informacija. Poznato je da depresija i demencija već duže koegzistiraju, no nije jasno dovodi li jedno stanje do drugoga. Povećava se količina dokaza koji sugeriraju da bi depresija mogla biti rizični čimbenik za razvoj demencije. Depresija gotovo udvostručava rizik razvoja demencije i ima loš učinak na kvalitetu života bolesnika sa AD, a utječe i na pad kognitivnih sposobnosti.

Kognitivne funkcije; depresija; demencija

nije evidentirano