hrvatski

jesu li Mažuranić i Njegoš maturirali?

Rad donosi rezultate analize položaja Ivana Mažuranića i Petra Petrovića Njegoša u hrvatskim srednjoškolskim/gimnazijskim nastavnim programima. Istraživanjem su obuhvaćeni nastavni programi koji su danas u upotrebi kao i oni koji su bili na snazi prije promjena, do kojih je u hrvatskom obrazovnom sustavu došlo 90-ih godina prošloga stoljeća. Pri analizi se osobita pažnja posvetila onoj programskoj sastavnici koja je utemeljena na kriterijima izbora Mažuranićeva i Njegoševa djela za školsku interpretaciju. Rezultati istraživanja pokazali su da su (kvalitativan i kvantitativan) položaj i razine interpretacije (tematski krugovi, problemsko-idejna podloga, književni rodovi i vrste, stilističke karakteristike i dr.) njihova pjesničkoga djela (pre)često ovisili o kriterijima udaljenim od književnopovijesnog, književnoteorijskog, estetskog, recepcijskog i sličnih kriterija. Odnosno, pristup se školskoj interpretaciji Mažuranićeva i Njegoševa pjesništva i u prošlosti, ali i u sadašnjosti snažno oslanja o ideološke, odnosno političke kriterije. Na temelju rezultata istraživanja predložen je drukčiji pristup Mažuranićevu i Njegoševu djelu u hrvatskoj gimnazijskoj nastavi književnosti. Polazeći od tih rezultata kao i od primjene, prije svega, književnih kriterija u izboru književnih djela, ali i od problema aktualizacije univerzalnih pitanja klasičnih djela iz prošlosti, kakvo je Mažuranićevo i Njegoševo, te od književnih interesa mladih čitatelja/učenika, predloženi su metodički postupci koji bi učenike uspješnije uveli u umjetnički prostor djela najvećeg hrvatskog i crnogorskog romantičnog književnika.

Mažuranić, Njegoš, interkulturalizam

nije evidentirano