Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 673039

O drami u vrijeme rata ili afirmacija temeljnih ljudskih vrijednosti


Nikčević Sanja
O drami u vrijeme rata ili afirmacija temeljnih ljudskih vrijednosti // Antologija ratne drame 1991-1995 / Nikčević Sanja (ur.).
Zagreb: Alfa, 2011. str. 1-20


Naslov
O drami u vrijeme rata ili afirmacija temeljnih ljudskih vrijednosti
(About Plays in Times of War or Affirmation of Basic Human Values)

Autori
Nikčević Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Antologija ratne drame 1991-1995

Urednik/ci
Nikčević Sanja

Izdavač
Alfa

Grad
Zagreb

Godina
2011

Raspon stranica
1-20

ISBN
978-953-297-328-0

Ključne riječi
Ratna drama, hrvatski teatar
(War drama, Croatian theatre,)

Sažetak
Korpusu ratne hrvatske drame inspirirane Domovinskim ratom postoji jasna razlika između one nastale za vrijeme rata i one nastale nakon rata. Od 1991-1995. napisano je 31 djelo, od toga je 18 izvedeno u kazalištu, a ostale na radiju ili su objavljene. Uglavnom se radi o drami, ali ima i 11 komedija te jedan mjuzikl. Od toga manje od trećine (7) je alegorijsko dakle govori o nekom drugom ratu dok su 24 drame realističke i govore o Domovinskom ratu (11 o događajima vezanim uz ratni prostor, 11 o pozadini, prognanici, skloništa, dok 2 drame imaju samo jedan lik kao neku vrst izgovora ili naznaka ratnog ili poratnog vremena kao vremena radnje). Upravo time pokazuju da umjetnost može reagirati u istom trenu (Dobrodošli u rat Davora Špišića izveden na osječkoj sceni 1992.). U realističkoj hrvatskoj ratnoj drami nema ni veličanja nacionalnog identiteta niti mržnje prema napadaču iako se on jasno definira. Te drame govore iz slabog junaka, prognanika (Deložacija Mire Gavrana), žena (Blueblanche, tango i rat Katje Šimunić ili Dvije sestre Nine Škrabea) ili svjedoka (dječak i novinari u Doviđenja u Nuštru Gorana Tribusona) dok su ratnici zapravo sporedni likovi, Zatupljeni su različiti žanrovi (od mjuzikla Živim Snježane Sinovčić/Lade Martinac, preko komedije Gvrana ili Zoričića i melodrame Sršena ili Grgića do drame Tribusona ili Majdaka) i započele su sve važne teme kojima će se i poratna drama baviti (od lažnih branitelja u Tatarskom bifteku Zvonimira Zoričića do propasti prognanika u tajkunskom svijetu velegrada Smrtonosnom povratku Zvonimira Majdaka). Osnovna razlika i karakteristika ratne drame je da su se (u vremenu koje je iz umjetnosti izbacilo pozitivnu emociju) usudile pisati o emociji. Od straha i tjeskobe do ljubavi, prijateljstva, vjere (Sv. Roko na Brdu Milana Grgića), domoljublje (Srijemski put Miroslava Mađera) plemenitosti pri čemu, čak i u slučaju tragičnog završetka ostaje živjeti upravo ova pozitivna emocija jer radnja vodi k takvom razrješenju koje će lika a time i publiku dovesti do katarze (Grgić ili Farsa od gvere Matka Sršena). Zbog toga su te drame tople i plemenite, da pripadaju tzv afirmativnoj književnosti, onoj koja afirmira temeljne ljudske vrijednosti. Usred rata koji razara život, hrvatski su pisci pisali drame drame koje nose u sebi neki optimizam, vjeru da su temeljne ljudske vrijednosti jače od rata. Nakon rata osjećaj koji prevladava u drama je potpuno drugačiji – od beznađa do apsurda, poratna drama govori o razočaranju u suvremenu Hrvatsku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

Napomena
Pogovor antologiji.



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-2641300-1036 - Hrvatski kazališni časopisi (1941-2005) (Boris Senker, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek

Autor s matičnim brojem:
Sanja Nikčević, (213923)