Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 673038

Može li se smijati ratu?


Nikčević Sanja
Može li se smijati ratu? // Antologija hrvatske ratne komedije 1991-1997 / Nikčević Sanja (ur.).
Vinkovci: Privlačica, 2013. str. 5-14


Naslov
Može li se smijati ratu?
(Can We Laugh at Wat?)

Autori
Nikčević Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Antologija hrvatske ratne komedije 1991-1997

Urednik/ci
Nikčević Sanja

Izdavač
Privlačica

Grad
Vinkovci

Godina
2013

Raspon stranica
5-14

ISBN
978-953-156-320-7

Ključne riječi
Rat, komedija, teatar, drama, hrvatski
(War, comedy, drama, theatre, Croatia)

Sažetak
Iako je komediju kao “dramsku vrstu koja prikazuje rješive sukobe društvenog ili psihološkog karaktera sa sretnim krajem i junacima nagrađenim prema zasluzi (dobri nagrađeni, a loši kažnjeni) pri čemu izaziva smijeh i pozitivne emocije poput radosti, zadovoljstva i sreće te time afirmira temeljne vrijednosti društva” teško za očekivati u ratu kao jednom od najtragičnijih ljudskih događaja, u korpusu hrvatske ratne drame čak je trećina komedija i djela s jakim komediografskim i komičnim elementima, ali je smijeh drugačiji u ratnoj i poratnoj komediji. U ratnoj slijedi liniju ratne drame i afirmativan je. Od apsurdističke anticipacije događaja (Milica Lukšić „Lov na medvjeda tepišara“ sa sukobom Srpkinje i Hrvata u nekom dalekom vremenu i razorenoj zemlji), kabaretske definicije problema („Bratorazvodna parnica“ Borisa Senkera i Tahira Mujčića), ismijavanjem onih koji nam kroje sudbinu (politička satira „Tko je sveti Stefan?“ u kojoj se Ivan Kuša ruga međunarodnim snagama prikazujući ih kao grupu TNT), parodijskim poigravanja sa svima uključenima u rat („Povratak ratnika“ Ljubomira Kerekeša), ti su komički prikazi ratne stvarnosti olakšavali njezino podnošenje i umanjivali strah od stvarnosti. Tako i kad su govorile o ozbiljnim traumama i problemima koje je rat donosio, na primjer o prognanicima koji useljavaju u tuđe stanove („Deložacija“ Mire Gavrana), ratnim profiterima („Žurim, dolazi mi moja maserka“ Lydie Scheuermann Hodak), lažnim braniteljima („Tatarski biftek“ Zvonimira Zoričića) ili opsjednutosti povijesti i njezinim ponavljanjem u suvremenom društvu („Utvare“ Ive Brešana) te komedije situacije svoje likove vole i vode do sretnog kraja koji kažnjava zle a nagrađuje dobre. Ako se može i mora smijati u ratu i smijati ratu, u poratnoj komediji lagano se gubi čista komedija a preuzima gorak smijeh groteske i crnog prikaza svijeta koji ima komičke elemente ali šalje jednu sasvim drugu poruku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

Napomena
Pogovor antologiji.



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-2641300-1036 - Hrvatski kazališni časopisi (1941-2005) (Boris Senker, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek

Autor s matičnim brojem:
Sanja Nikčević, (213923)