Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 672970

Antičke sudbine u dokumentarnim dramama o Domovinskom ratu


Nikčević, Sanja
Antičke sudbine u dokumentarnim dramama o Domovinskom ratu, 2011. (pogovor knjizi drama).


Naslov
Antičke sudbine u dokumentarnim dramama o Domovinskom ratu
(Greek Fate in Documentary Plays on Homeland War)

Autori
Nikčević, Sanja

Izvornik
Miroslav Međimorec Tužni hrvatski san, Hrvatsko slovo, Zagreb

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, pogovor knjizi drama

Godina
2011

Ključne riječi
Ratna drama; dokumentarna drama; hrvatski; povijesne drame; Miro Međimorec
(War plays; documentary plays; croatian; histroy plays; Miro Međimorec)

Sažetak
Miro Međimorec karijeru je započeo kao kazališni redatelj da bi otišao kao dobrovoljac u Domovinski rat gdje je stekao visoki vojni, generalski čin a nakon rata obnašao neke važne državne funkcije. Nakon ranog umirovljenja pisao je dokumentarne tekstove o vojnim akcijama hrvatske vojske, pesudo/povijesne i suvremene romane, a njegov povratak u kazalište je kroz pisanje drama od kojih je šest objavljeno u knjizi Tužni hrvatski san. Tri su dramske kronike: Zastave, barjaci, stjegovi nastavak Krležinih Zastava koje su naručene za proslavu stogodišnjice osječkog HNK, a u kojoj Kamilo Emerički doživljava nova razočaranja od zabrane Krležine Galicije 1920. sve do odlaska u baraku na osnivanje jedne nove stranke, dakle. 1990. Ostale drame govore što se u Hrvatskoj dogodilo nakon 1990. Druga dramska kronika, Vukovarski nokturno, je o Domovinskom ratu (od zagrebačkog skloništa preko vukovarske bolnice do predsjedničkih dvora) i poratnoj Hrvatskoj i pobuni protiv okrutnog neoliberanog društva koje je nastalo. Treća je osobna kronika života Svena Laste, Svenova posljednja vrpca, koja prikazuje cijeloživotnu boru za ideale koja je nekad rezultirala vjerom u ideju komunizma i odlaskom u partizane, u socijalističkoj Hrvatskoj pobunom protiv nepravdi, a nakon napada na Hrvatsku idealističkim i legendarnim odlaskom u dragovoljce. Druga tri teksta su tragični sukobi poratne Hrvatske: razočaranje u ideale i pošteni život, Rasap obitelji Horvat, u kojoj sin Krešimir pristane na šefovu nemoralnu ponudu da odnese novac kojim se podmićuju političari i bude žrtvovan. Iako napisana 2003. drama zvuči kao anticipacija stvarnosti u kojoj su se razotkrile milijunske prevare i korumpirani političari. Kako je Jastreb postao Filoktet i Hrvaska Antigona dvije su drame o ratnim junacima koji stradavaju u poratnoj Hrvatskoj. Kada zemlju preuzmu oni koji se znaju snaći i kojima je zarada važnija od svega, pošteni junaci koji su u ratu bili nužni za opstanak postaju smetnja. Pa ih se zato zloupotrebljava i uklanja kao u Filoktetu ili ih se pokušava rušiti uz pomoć neke slabe karike, tajnice u slučaju Hrvatske Antigone. No, kako ona ne želi lažno svjedočiti preuzima i tragičnu sudbinu antičke junakinje. Ako su se Zastave, barjaci, stjegovi bavili iznevjerenim idealima prošlosti, ostalih pet govori o iznevjerenim idealima sadašnjosti: san o slobodnoj Hrvatskoj pomalo se rastače, što najviše pogađa one koji su se za njega borili. Međimorčevi junaci su junaci koje pre/poznajemo, to je verbatim ili dokumentarna drama bez obzira zovu li se likovi Antun Tus ili Ana Horvat. Likovi govore rečenice koje govore i u životu, koje i mi govorimo u životu. Izrazito su političke drame ne samo zato jer likovi imaju potrebu iznositi svoje političke stavove (Kamilo Emerički) ili ginuti za njih nego i zato jer živote tih likova uporno određuje politika odnosno njihov stava prema politici. Njegove likove ne zanima politika kao prilagodba sadašnjem vremenu, drugim vremenima. Za njegove likove postoji samo jedno vrijeme. Vrijeme časti i poštenja. Vrijeme ideala. Zato i nemaju nikakve mogućnosti opstanka u suvremenom društvu bez obzira koji način odnosa prema društvu odabrali. Ove drame pokušaj ispravka pogleda na te junake. Iako nema slave, možda ove drame nose neko iskupljenje pokazivanjem da su ti junaci bili časni čak i kad su tragično poginuli, bili iskorišteni ili zloupotrebljeni. Unatoč svemu, govor koji Međumerc daje svojim likovima nije govor mržnje (ni u ratu, ni nakon njega) to je govor tuge. Govor sjete.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-2641300-1036 - Hrvatski kazališni časopisi (1941-2005) (Boris Senker, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek

Autor s matičnim brojem:
Sanja Nikčević, (213923)