Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Hrvatski kritičari o hrvatskoj kritici: Šime Vučetić O našoj dramsko-kazališnoj kritici (1949.) (CROSBI ID 606106)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Nikčević, Sanja Hrvatski kritičari o hrvatskoj kritici: Šime Vučetić O našoj dramsko-kazališnoj kritici (1949.) // Krležini dani u Osijeku 2011 : naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i kritičari : drugi dio / Hećimović, Branko (ur.). Zagreb : Osijek: Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta ; Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2012. str. 231-247

Podaci o odgovornosti

Nikčević, Sanja

hrvatski

Hrvatski kritičari o hrvatskoj kritici: Šime Vučetić O našoj dramsko-kazališnoj kritici (1949.)

Tekst Šime Vučetića O našoj dramsko-kazališnoj kritici časopisu Matice hrvatske „Hrvatsko Kolo“ 2-3/1949, str. 448-504. uz ostale programatske tekstove napisane iz lijeve političke ideologije o hrvatskom kazalištu odnosno njegovom daljem putu (Ranko Marinković, Marijan Matković), a zbog velikog interesa kasnije je tiskan i kao zasebna knjiga. Tekst govori o povijesti, funkciji i svrsi te budućnosti kazališne kritike u Hrvatskoj. Pri tome je priznao važnost kritike za nastanak hrvatskog kazališta (Demetar) ali odmah zatim građansku kritiku poništava vrlo oštrim kvalifikacijama (nazadnim buržujima, fašistima i sl). Razlog je u tome što su ti kritičari uglavnom poticali njemački i građanski repertoar prema vladajućem umjetničkom trendu i stanju u kazalištu a promjena političke paradigme je taj stav proglasila reakcionarnim pa tako i njegove predstavnike u kazališnoj kritici. Vučetić kao vrijedna priznaje samo četiri kritičarska imena: Demetar, Šenoa (protiv njemačkog repertoara i romantizma), Miletić (reformator i borac za nove trendove) i Krleža (iako su to programatski tekstovi obrane autorske poetike a ne kritike!). Taj tekst je ozbiljno utjecao na kasniji život kazališne kritike u Hrvatskoj i njezino proučavanje. Imao je tri negativne posljedice koje su očito posljedica njegova političkog stava ali su nastavile živjeti i nakon pada tog političkog sistema: diskreditacija cjelokupnog ukusa građanske klase (romantizam, romanse, pučki komadi, nacionalne tragedije i sl.), nijekanje cjelokupne kazališne kritike osim četiri imena, apsolutna dominacija Zagreba (jer uopće nije spominjao ostale gradske centre). No, u vremenu u kojem je potez pera mogao izbrisati djelatnost (kao što se dogodilo s romantičarskim žanrovima glavne struje) zasluga ovog teksta je u tome da je priznao kazališnu kritiku kao samosvojan (u odnosu na literarnu kritiku) i koristan žanr pa se ona intenzivno njegovala u medijima.

kazališna kritika ; hrvatsko kazalište ; poetika kritike ; definicija kritike

nije evidentirano

engleski

Croatian Critics about Croatian Theatre Criticism: Sime Vucetic: About our Drama/Theatre Criticism

nije evidentirano

theatre criticism ; Croatian theatre ; poetics of criticism ; definition of criticism

nije evidentirano

Podaci o prilogu

231-247.

2012.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Krležini dani u Osijeku 2011 : naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i kritičari : drugi dio

Hećimović, Branko

Zagreb : Osijek: Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta ; Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

978-953-154-168-8

Podaci o skupu

Nepoznat skup

predavanje

29.02.1904-29.02.2096

Povezanost rada

Znanost o umjetnosti