hrvatski

Interkulturalni kurikulum i odgoj za različitost

Interkulturalni kurikulum koji je samo dijelom usmjeren prema upoznavanju vlastite (manjinske) kulture i prošlosti, kao jednakovrijedne dominantnoj kulturi, može utjecati na razvoj grupnog (nacionalnog) ponosa, samopoštovanja, a posredno motivacije i boljeg školskog uspjeha. Stvaranje kurikuluma predstavlja sukonstrukcijski proces (proces zajedničke tvorbe) koji se stvara i razvija licem u lice, u interakciji s realnim ljudima i realnim problemima u konkretnom socijalnom kontekstu kao što su razredi, škole, okružje, što je u suprotnosti s uobičajenim stajalištem da se obrazovne reforme prilagođavaju školama više nego što se škole prilagođavaju reformama. Pri izradi interkulturalnoga kurikuluma valjalo bi se voditi odrednicama nacionalne kulture, uz uvažavanje doprinosa i posebnosti etničkih manjina. Osnova sukonstrukcije znanja i razumijevanja temelji se na slici učenika kao kompetentnoga sudionika vlastitoga učenja i razvoja, koji je sposoban ravnopravno participirati u interakcijama s odraslima i drugim učenicima. Proces sukonstruiranja znanja i razumijevanja nije moguće ostvariti bez postizanja ravnopravnih, uvažavajućih i partnerskih odnosa učenika i odraslih (učitelja), kao i kulturno različitih - prema odgoju za različitost.

interkulturalni kurikulum; odgoj za različitost; škola

nije evidentirano