hrvatski

Slobodno vrijeme kao čimbenik interkulturalnog odgoja

Za predmet znanstvenog istraživanja odabrana je vrlo aktualna i u nas nedovoljno izučavana problematika. Slobodno vrijeme, a osobito interkulturalizam u pedagoškom kontekstu, bili su više predmet istraživanja drugih znanstvenih disciplina pa ih je trebalo osvijetliti i s pedagoškog aspekta. Nakon opširne teorijske analize fenomena slobodnog vremena i interkulturalizma, izvršena je empirijska provjera stanja i nagnuća interkulturalne suradnje i integracije albanske djece i mladeži u okružju danske životne svakodnevice. Skalom za mjerenje stavova i sociometrijskim testom ispitani su stavovi, mišljenja i socjalni odnosi albanske djece i mladeži prema vršnjacima drugih etničkih zajednica s kojima žive u slobodnom vremenu. Pritom je utvrđeno da u njih još uvijek prevladava tradicionalna zatvorenost prema pripadnicima drugih etničkih zajednica, ali ne na razini neprijateljstava ili neterpeljivosti. Više je to, naime, izraz kulturološkog obrasca odrastanja u obiteljskom ambijentu i socijalnoj (samo)izolaciji, nego nepromjenjivom stereotipu ponašanja. Zato su analizirane i predložene različite pedagoško-kulturološke i socijalne mjere, mogućnosti, predlošci i modeli uklapanja u životni ambijent kroz zajedničke aktivnosti u slobodnom vremenu. Zaključeno je da slobodno vrijeme svojom neformalnošću može biti pogodan medij interkulturalnih susreta različitih ljudi i njihovih kultura. Za znanstvenu pedagogiju, osim toga, ovo je značajan putokaz njezina otvaranja i dijaloga s drugim shvaćanjima i disciplinama koje suvremeni odgoj promatraju i kao proces socijalizacije i kulturacije, a ne samo praksu školskog i obiteljskog učenja i poučavanja.

slobodno vrijeme; interkulturalno obrazovanje; integracija

nije evidentirano