hrvatski

Crkveni ustroj u kasnoantičkoj južnoj Panoniji

U radu se prati razvoj crkvene organizacije u dvjema južnopanonskim pokrajinama, Panoniji Saviji i Drugoj Panoniji, od kraja 4. do kraja 6. stoljeća. Osobita pozornost posvećena je pitanju Jovijske biskupije u Saviji te Basijanske biskupije u Drugoj (Sirmijskoj) Panoniji. Ocrtavaju se nepovoljne prilike u kakve su zapale kršćanske zajednice u južnoj Panoniji rasapom rimskoga državnog sustava. Obrađuje se i problem širenja jurisdikcije salonitanskog biskupa u južnopanonskim pokrajinama na uštrb ovlasti sirmijskog metropolita. Spomen siscijskih biskupa na dvama koncilima u Saloni pokazuje da je u 6. stoljeću Crkva u Zapadnom Iliriku, uključujući i južnu Panoniju, bila još dovoljno vitalna. Tada je bila obnovljena i djelatnost arijanske crkve jer su novi panonski vlastodršci (Ostrogoti i Gepidi) pripadali arijanskoj sljedbi. Najočitiji je pokazatelj gašenja crkvene organizacije odlazak biskupa jer onim prema kanonskom pravu ne smijusvojevoljno napuštati sijela odnosno prepuštati vjerničke općine njihovoj sudbini. Bijeg sirmijskog biskupa Sebastijana 582. godine tako je i simbolički označio slom crkvene organizacije u savsko- dravsko-dunavskom međurječju.

kasna antika, južna Panonija, kršćanstvo, crkvena organizacija

Rad je objavljen i u znanstvenom časopisu Croatica Christiana Periodica 38/73 (2014.), 1-12 dostupno no https://hrcak.srce.hr/126287