hrvatski

Duljina normalnog niza za kratkotrajne oborine u Hrvatskoj

Jedna od pretpostavki dobivanja pouzdanih procjena pomoću razdioba vjerojatnosti jest i uporaba dovoljno dugog niza podataka. Analiza oborinskih maksimuma gotovo uvijek je povezana s analizom ekstremnih vrijednosti. Stoga su veličine, koje se u radu upotrebljavaju za ispitivanje normale maksimalnih kratkotrajnih oborina, procjene očekivanih maksimuma za različita povratna razdoblja i pripadne standardne devijacije proračunate prema Gumbelovoj razdiobi. Analizirani su nizovi godišnjih maksimuma oborine trajanja 10, 20, 30, 40 i 60 minuta, te 2, 4, 8, 12 i 24 sata (Zagreb-Grič), i maksimalnih dnevnih količina oborine (Zagreb-Grič, Osijek i Crikvenica) iz razdoblja od 1908 do 1997. godine. Ocijenjen je položaj procjena iz kraćih postupno produživanih razdoblja u odnosu na interval povjerenja oko procjena iz najduljeg raspoloživog razdoblja. Pouzdane procjene maksimalnih kratkotrajnih oborina mogle bi se dobiti uporabom barem 60-godišnjeg do 80-godišnjeg niza podataka. Usporedba rezultata za maksimalne dnrvne količine oborine ukazuje da se na Primorju i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj niz godišnjih dnevnih maksimuma stabilizira tek tijekom 80 godina, a u istočnoj Hrvatskoj nešto ranije, tijekom 50 godina.

kratkotrajne oborine; normalni niz; Gumbelova razdioba; Hrvatska

nije evidentirano