hrvatski

Odgojne implikacije odgođenoga roditeljstva

Radnja se bavi odgođenim roditeljstvom, pod kojim se podrazumijeva roditeljstvo u kojemu roditelj(i) pri rođenju svoga prvog djeteta/ostvarenju roditeljstva po prvi puta ima(ju) navršenih 35 ili više godina. Suvremena je znanost nedovoljno istražila kako se odgođeno roditeljstvo odražava na odgoj djeteta pa je kao generalni cilj ovoga istraživanja postavljeno utvrđivanje odgojnih implikacija odgođenoga roditeljstva. U teorijskome dijelu istraživanja najprije su definirani ključni termini roditeljstva, obitelji i obiteljskoga odgoja, nakon čega je predstavljen skup promjena koje u svome međudjelovanju čine novu paradigmu roditeljstva u suvremenome društvu. Razmatranja su potom usmjerena na definiranje odgođenoga roditeljstva te sistematiziranje njegovih prednosti i nedostataka iz pedagogijske perspektive. Empirijski dio opisuje dva postupka istraživanja, anketiranje i intervjuiranje. Uzorak anketiranja čine 83 ispitanika iz eksperimentalne skupine koja je roditeljstvo ostvarila s navršenih 35 ili više godina te 104 ispitanika iz kontrolne skupine koja je roditeljstvo ostvarila između navršene dvadesete i tridesete godine života, pri čemu svi ispitanici imaju samo jedno dijete dobi između dvije godine i šest godina. Rezultati anketiranja pokazuju da je odgođeno roditeljstvo u provedenome istraživanju povezano s pozitivnim pomakom u kvaliteti odgoja koji ispitanici koji su odgađali roditeljstvo pružaju svome djetetu u odnosu na ispitanike koji su roditeljstvo ostvarili u svojim dvadesetima (rjeđa primjena odgojnih postupaka kažnjavanja, kvalitetnija odgojna okolina, veći naglasak na progresivnim roditeljskim vrijednostima poput samostalnosti u razmišljanju, odgovornosti i maštovitosti, a manji na tradicionalnim vrijednostima poput urednosti, pristojnosti i poslušnosti). Međutim, kako se između eksperimentalne i kontrolne skupine ispitanika nisu pojavile razlike u slici djeteta koju ispitanici imaju, učestalosti primjene odgojnih postupaka pozitivnoga roditeljstva te u naglasku stavljenome na socijalne roditeljske vrijednosti, zaključeno je također da između dvije skupine ispitanika postoji više sličnosti nego razlika. Rezultati intervjua provedenog s 22 ispitanika pružaju dublje razumijevanje odgojnih implikacija odgođenoga roditeljstva, razlažući okolnosti koje su ispitanike dovele do odgađanja roditeljstva te njihovo shvaćanje prednosti i nedostataka odgođenoga roditeljstva. Ispitanici izvješćuju o visokoj pripremljenosti za iskustvo roditeljstva i primjeni dominantno konstruktivnih odgojnih postupaka, dok odgoj opisuju kao zahtjevno, ali ispunjujuće iskustvo u kojemu zasad imaju dostatnu podršku svoje okoline te se ne susreću s brojnim predrasudama vezanima uz svoju dob ostvarenja roditeljstva. Ipak, pokazalo se i da dijelu ispitanika ponekad ili često manjka energije za roditeljstvo. Na temelju svih rezultata zaključeno je da su ovim istraživanjem detektirane odgojne implikacije odgođenoga roditeljstva dominantno, iako ne isključivo pozitivne. Radnju zaključuje elaboracija toga zaključka i njegovih ograničenja te prijedlozi moguće primjene dobivenih rezultata istraživanja.

roditeljstvo; odgođeno roditeljstvo; roditelj; dijete; obitelj; obiteljski odgoj; (roditeljska) slika djeteta; odgojni postupci roditelja; roditeljske vrijednosti

nije evidentirano