Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Konjogojstvo u Republici Hrvatskoj – stanje i perspektiva (CROSBI ID 605803)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Baban, Mirjana ; Gregić, Maja ; Korabi, Nidal ; Antunović, Boris Konjogojstvo u Republici Hrvatskoj – stanje i perspektiva // Krmiva / Janječić, Zlatko (ur.). Zagreb, 2013. str. 89-98

Podaci o odgovornosti

Baban, Mirjana ; Gregić, Maja ; Korabi, Nidal ; Antunović, Boris

hrvatski

Konjogojstvo u Republici Hrvatskoj – stanje i perspektiva

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju u posljednjih nekoliko godina implementiraju se prilagodbe koje će osigurati usuglašavanje konjogojstva sa važećim europskim propisima. Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi koja je prisutna i u sektoru konjogojstva, ukupan broj konja se u Hrvatskoj kontinuirano povećava i nastavljaju se pozitivni trendovi u uzgoju. No, iako je prisutan uzlazni trend, posljedice recesije zasigurno će ostaviti traga i na brojno stanje konja u Hrvatskoj. U posljednjem desetljeću broj konja pod selekcijskim obuhvatom porastao je za više od 72%. Središnji registar kopitara vodi centralnu bazu podataka o kopitarima i broji 49 registra pasmina konja i 28 registra uzgojnih tipova. Centralna baza podataka sa prilagođenim programskim sustavom omogućava obvezno elektronsko pohranjivanje podataka koje propisuje Europska unija, a isto se odnosi i na sustav izdavanja Identifikacijskih dokumenata (putovnica). Hrvatska broji ukupno 22.874 registriranih kopitara, od kojih je 20.041 konja. Omjer broja konja pod selekcijskim obuhvatom prema skupinama iznosi za toplokrvnjake 39%, za hladnokrvnjake 56% i za ponije 5%. Državne potpore u uzgoju autohtonih pasmina konja (hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak i međimurski konj) te zaštićenih pasmina (lipicanac i magarci) i dalje su aktivne mjere države kroz nacionalni program ruralnog razvoja. Lipicanci, arapski i engleski punokrvnjaci, , trakeneri, haflingeri i gidrani uzgojeni u Hrvatskoj su i međunarodno priznate pasmine. Snažnija uzgojna udruženja, kao i državne ergele samostalno provode uzgojne programe i u potpunosti nose uzgojno selekcijski rad pasmina za koje imaju ovlaštenje resornog ministarstva. Uzgoj autohtonih pasmina konja trebao bi preferirati ekološke principe proizvodnje koji dolaze na tržište kao proizvodi i usluge, gdje je potrebno brendiranje, u cilju nacionalne karakterizacije autohtonosti i kvalitete. Konji se koriste u rekreacijske svrhe, ali su nezamjenjivi dio tradicijskih kulturnih manifestacija i kulturne baštine. Intenzivan je trend razvitka svih oblika konjičkog sporta, koji posljedično uvjetuje i povećanje broja grla i poboljšanje njihove kvalitete, kao i korištenje konja za terapijsko jahanje. Perspektiva uzgoja konja u Hrvatskoj temelji se sa jedne strane na jačanju kvalitete sportskih konja kao konkurentnog proizvoda za europsko tržište, te sa druge strane na brendiranju autohtonih ekoloških proizvoda.

konjogojstvo ; konjički sport ; Republika Hrvatska

nije evidentirano

engleski

Horse Breeding in the Republic of Croatia - Present Status and Perspective

nije evidentirano

horse breeding ; equestrian sports ; Republic of Croatia

nije evidentirano

Podaci o prilogu

89-98.

2013.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Krmiva

Janječić, Zlatko

Zagreb:

Podaci o skupu

XX međunarodno savjetovanje Krmiva 2013.

ostalo

05.06.2013-07.06.2013

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)