hrvatski

Mi i drugi u literarnom nusprostoru

Knjiga Mi i drugi u literarnom nusprostoru sadrži četiri opsežna članka iz područja slavonistike: Patrijarhalna Slavonija u književnom pamćenju, Književno aktualiziranje bijele kuge u tradicijskom životu i kulturi Slavonije, Šetnja literarnom slavonskom šumom te Mi i drugi u literarnoj Slavoniji. Koristeći se znanstvenom metodologijom, autorica skreće pozornost na kulturni identitet tradicijske Slavonije, na šumu kao njezino najveće prirodno dobro te zahvaljujući književnim autopredodžbama i heteropredodžbama donosi imagološku rekonstrukciju Slavonaca kao autohtonoga stanovništva i doseljenika. Korpus na kojem je provedeno istraživanje sadrži manje poznate književne i publicističke tekstove kojima autorica otkriva male i zanemarene pisce i njihove zaboravljene tekstove pristupajući im na inovantan način. U člancima Patrijarhalna Slavonija u književnom pamćenju i Književno aktualiziranje bijele kuge u tradicijskom životu i kulturi Slavonije interpretirala je sliku patrijarhalne Slavonije sučelivši je sa stereotipom raspojasane Slavonije te povezala književnu znanost s kulturologijskim istraživanjima ostvarivši novi pogled na identitet Slavonije, a pri tome koristila najnovije teorijske spoznaje o kulturnim stereotipima i konceptima identiteta. U članku Šetnja slavonskom šumom uočila je u starih hrvatskih pisaca Kanižlića, Relkovića i Katančića prijelom predmodernoga vremena, svijeta i civilizacije te nastanak modernoga vremena, svijeta, društva i civilizacije kroz rasap idile, a uslijed racionalističkoga svjetonazora. Slavonska šuma oblikovana je i u drugim poetikama (ekspresionizam, antimodernizam, modernizam) što je evidentno u tekstovima pisaca iz 20. stoljeća, koje je interpretirala. U opsežnom članku Mi i drugi u literarnoj Slavoniji autorica propituje predstavljanje povijesti, pamćenja i prostora u djelima slavonskih i srijemskih pisaca od 18. do 20. stoljeća. Na odabranom korpusu tekstova primjenjuje znanstvene metode analize i sinteze služeći se analitičko-kritičkim i komparativnim postupcima. Njezino se istraživanje temelji na ključnim tezama i najvažnijim književnoteorijskim i imagološki usmjerenim radovima relevantnih autora, a književni tekstovi predlošci su joj za imagološku rekonstrukciju. U rekonstrukciji slavonskoga kulturnog imaginarija uz književne tekstove koristi i putopise kao građu, koji imaju neosporan „imagotipski potencijal“, a važni su za rekonstrukciju slavonskoga kulturnog imaginarija. Važno je naglasiti kako su književni i publicistički predlošci na kojima je obavljena imagološka analiza od iznimne važnosti za hrvatsku književnost i kulturu, a dosad nigdje nisu bili sustavno obrađivani. Budući da su kulturne promjene u drugoj polovici 20. stoljeća potaknule istraživanja identiteta, povijesti, pamćenja i prostora, autorica analitičkim i interpretativnim pristupom djelima slavonsko-srijemskih pisaca ukazuje na veze između prostora, pamćenja i povijesti te njihovu važnost u raznovrsnim literarnim diskursima. Povezala je književnoznanstvena istraživanja s kulturologijskim koristeći najnovije teorijske spoznaje o kulturnim stereotipima i konceptima identiteta te imagološka istraživanja. Nadalje, istraživanja joj se referiraju na feminističke i postkolonijalne teorijsko-kritičke aspekte. Rekonstrukcija kulturnog imaginarija Slavonije od 18. do početka 20. stoljeća trebala bi pripomoći opisu kompleksne strukture autopredodžbi i heteropredodžbi hrvatske kulture općenito. Knjiga naglašava važnost imagoloških istraživanja i njihov doprinos znanosti o književnosti u proučavanju fenomena nacionalnoga, također pridonosi i boljem poznavanju i razumijevanju drugih nacija, ali i značenju predodžbi o drugima u građenju vlastitoga nacionalnog identiteta. Knjiga je vrijedan prilog slavonističkim i kroatističkim istraživanjima te rekonstrukciji slavonskoga kulturnog imaginarija s opisom autopredodžbi i heteropredodžbi nastalih od 18. do 20. stoljeća. Zahvaljujući knjizi Mi i drugi u literarnom nusprostoru revitalizirana je slavonska književna baština, reinterpretirana književna starina u novom izdanju, obogaćenom novim pogledima, pristupima i spoznajama. Knjiga je vrijedan doprinos slavonistici i kroatistici te boljem uvidu u hrvatsku kulturnu geografiju i književnu topografiju.

slavonistika; književno pamćenje; identitet; stereotip; kulturni imaginarij; književna topografija

nije evidentirano