hrvatski

Mogućnosti djelovanja muzejskih činovnika u Kraljevini Jugoslaviji za vrijeme Šestojanuarske diktature 1929.-1935.

Autorica predstavlja specifične uvjete, objektivne mogućnosti i ograničenja, te efikasne načine i oblike javnog (kulturnog) rada muzejskih ustanova i njihovih stručnjaka u okviru Kraljevine Jugoslavije nakon uspostave Šestojanuarske diktature kralja A. Karađorđevića. U tom cilju razmatra činjenice o profesionalnim aktivnostima 7 autonomnih odjela Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu te daje komparativan pregled relevantnih pojedinosti iz života članova muzejskog osoblja (kao što su, na primjer: zoolozi K. Babić i N. Fink, geolozi M Salopek i J. Poljak, mineralozi F. Tućan i K. Barić, arheolozi V. Hoffiller i J. Klemenc, etnolozi M. Kus-Nikolajev i B. Širola, povjesničari umjetnosti V. Tkalčić i A. Jiroušek). Na taj su način interpretirane pojedinosti iz svakodnevnog života, osobitosti profesionalnog rada i mogućnosti društvenog djelovanja tipičnog „muzejskoga činovnika“ međuratnog perioda, ali i postavljeni određeni zaključci o njegovu subjektivnom doživljaju vlastite (ne)slobode kreativnog izražavanja, ili (ne)zadovoljstva poslom koji obavlja u postojećem povijesnom kontekstu.

narodni muzej; muzejski činovnik; šestojanuarska diktatura; sloboda

nije evidentirano