hrvatski

Ekonomičnost proizvodnje soje i ječma nekonvencionalnim sustavima obrade tla

Istraživanje nekonvencionalnih sustava obrade tla provedeno je na pokusnom polju u blizini Starog Petrovog Sela (45° 10’ N, 17° 30’ E) u uvjetima semihumidne klime na tlu teksturne oznake praškasta ilovača. Pokus s pet različitih varijanti obrade tla postavljen je na površini 15, 5 ha, a sustavi obrade tla i primijenjena oruđa bili su: CT – plug, tanjurača, sjetvo-spremač, sijačica ; RT 1 – rovilo, tanjurača, sjetvospremač, sijačica ; RT 2 – rovilo, integrirani agregat zvrk drljača + sijačica ; RT 3 – plug, integrirani agregat zvrk drljača + sijačica ; RT 4 – rovilo, plug, integrirani agregat zvrk drljača + sijačica. Na proizvodnju soje i jarog ječma značajan su utjecaj imala klimatska obilježja, te su pojave sušnih razdoblja tokom vegetacijskih sezona mogle utjecati na redukciju prinosa. U uzgoju soje najveći prosječni urod od 3, 78 t ha-1 ostvaren je na varijanti pokusa s reduciranom obradom RT 1, dok je najviši prosječni urod ječma od 3, 20 t ha-1 zabilježen je na varijanti RT 2. Najveće uštede energije i radnog vremena u obradi tla, uz najniže ukupne troškove proizvodnje, ostvarene su na varijanti pokusa s reduciranom obradom RT 2, no zbog značajno nižih uroda ovaj sustav nije se pokazao primjerenim u proizvodnji soje. Najvišu ekonomičnost proizvodnje soje pokazala je varijanta s reduciranim sustavom obrade RT 1 (koeficijent 2, 16), dok je u proizvodnji ječma najekonomičniji bio sustav RT 2 (koeficijent 1, 81). Kod izbora sustava obrade tla, uz pretpostavku ujednačenih razina prinosa, prednost bi trebalo dati sustavu s nižom razinom agrotehnike, ne samo radi snižavanja troškova, već i zbog mogućnosti jednostavnije organizacije proizvodnje obzirom na manji utrošak radnog vremena ljudi i strojeva.

obrada tla; utrošak energije; troškovi proizvodnje; dobit

nije evidentirano