hrvatski

Važnost informatizacije školske medicine u Hrvatskoj

U strategiji reforme zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj 2000. godine naglašena je potreba uvođenja i razvoja integriranog zdravstvenog informacijskog sustava. Primarna zdravstvena zaštita (PZZ) prepoznata je kao “gate keeper” za uštedu troškova u zdravstvenom sustavu i kao polazna točka uvođenja informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) u sustav zdravstva. Kao ušteda kroz informatizaciju PZZ-a prepoznata je racionalizacija propisivanja lijekova na recept, korištenje specijalističkih konzultacija i hospitalizacija. Ostali razlozi potrebe informatizacije PZZ-a bili su bolja suradnja između razina zdravstvene zaštite putem razmjene podataka i informacija sa svrhom potpore “evidence-based” odlučivanju i poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga. Informatizacija školske medicine kao dijela primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj započela je tijekom 2008. godine, prvenstveno kako bi se olakšao rad medicinskih sestara i liječnika i podigla kvaliteta pružanja usluga preventivne zdravstvene zaštite. Informatizacija školske medicine osmišljena je na modelu koji omogućuje mobilnost školskih liječnika i medicinskih sestara za rad na terenu u školama, a ne samo u ambulantama školske medicine. Cilj prikupljanja podataka bio je stvaranje virtualnog medicinskog zapisa koji omogućuje praćenje i razmjenu informacija unutar različitih razina zdravstvene zaštite. U Hrvatskoj, zdravstvena zaštita školske djece organizirana je na primarnoj razini kroz "dvostruki" sustav. Školski liječnik je odgovoran za preventivnu, a izabrani liječnik obiteljske medicine ili pedijatar za kurativnu zdravstvenu zaštitu. Informatizacija primarne zdravstvene zaštite, uključujući i školsku medicinu, omogućuje razmjenu podataka i informacija o pacijentu, prvenstveno između školskog liječnika i izabravnog liječnika. Elektronički zdravstveni karton učenika dizajniran je na način koji omogućuje raspodjelu zapisa na aktivne (oni koji su trenutno u skrbi), arhivirane i "poslane" (za one koji mijenjaju škole i zapis je poslan nadležnom školskom liječniku) kartone. Na ovaj način, postoji mogućnost nastavka pristupa medicinskim kartonima i najlakši je način za praćenje školske djece. Osim toga, podaci se mogu grupirati prema različitim kriterijima: prema spolu, školama, razredima što omogućuje fleksibilnost i vidljivost podataka. Elektronički zdravstveni zapis uključuje sve opće podatke o učeniku, pojedinosti iz obiteljske i osobne anamneze, podatke o cijepljenju (uključujući datum, vrstu, seriju i proizvođača cjepiva), podatke o sistematskim pregledima, zdravstvenom odgoju, savjetovalištu te ostalim dijelova plana i programa preventivnih mjera školske medicine. Unos podataka o planiranim i provedenim aktivnostima omogućuje izradu mjesečnih i godišnjih izvješća, uključujući plan budućih aktivnosti. Sve vrste potvrda i preporuka također mogu biti izdani temeljem unešenih podataka. Baza podataka omogućuje osim kontinuiranog praćenja i razmjene informacija o pacijentu s ostalim dijelovima zdravstvenog sustava i znanstvena istraživanja.

informatizacija; školska medicina

nije evidentirano