hrvatski

Zoofolkloristika: pregled rezultata prvog kulturnoanimalističkoga projekta u Hrvatskoj

(Antonija Zaradija Kiš) U prvome dijelu izlaganja ponudit ćemo kratak pregled rezultata prvog kulturnoanimalističkoga projekta u Hrvatskoj. Radi se o projektu Kulturna animalistika (voditeljica: dr. sc. Antonija Zaradija Kiš), koji je 2008. godine pokrenut u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Tako je u okviru projekta 2007. godine objavljen zbornik radova Kulturni bestijarij (ur. S. Marjanić i A. Zaradija Kiš), a 2012. godine i zbornik radova Književna životinja, koji je istaknuo postojanje dobroga teorijskoga i etičkoga razloga da se u proučavanje životinja još intenzivnije uključi humanistika i time sugerira zajednički program "kreativnoga disciplinarnoga uznemirivanja", kako je istaknula engleska teatrologinja Una Chaudhuri (2007.), otvarajući perspektive novih čitanja odnosa ljudi i životinja, koja će nam u konačnici odgovoriti na pitanje ZAŠTO ČITATI ŽIVOTINJU? (Suzana Marjanić) U drugome dijelu izlaganja ponudit ćemo kratak pregled animalističkih istraživanja u etnologiji i folkloristici u Hrvatskoj. Tako uz neizostavnu knjigu Nikole Viskovića Životinja i čovjek (1996), koja sadrži i zoofolkloristička proučavanja, te zbornik radova Kulturna animalistika (ur. Nenad Cambi i Nikola Visković) iz 1998. godine, svakako moramo navesti i neka ranija kulturnoanimalistička kretanja u etnologiji i folkloristici (s kraja 19. i početka 20. stoljeća), a koje pronalazimo npr. u animalističkim člancima u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zamjetno je da je već u prvom broju navedene monografije objavljen članak Dragutina Hirca Što priča naš narod o nekim životinjama? (ZNŽO, 1896., 1, str. 1-26). Pritom prve su pregledne članke o animalističkim predodžbama u hrvatskoj etnografskoj građi, odnosno u hrvatskim narodnim vjerovanjima i običajima napisale Jadranka Grbić i Vesna Čulinović-Konstantinović, i to upravo u spomenutom zborniku Kulturna animalistika. Naravno, tu je nezaobilazna i monografija Aleksandra Gure Životinje u slavenskoj narodnoj tradiciji (Moskva, 1997), koji je prvi sustavno prikazao i hrvatsku animalističku građu. Ukratko, tim završnim dijelom izlaganja ponudit ćemo kratak pregled tzv. zoofolklorističkih istraživanja, odnosno iščitavanja uloge životinje u usmenim žanrovima.

zoofolkloristika; animalistika

nije evidentirano