hrvatski

Povezanost radnog statusa i kvalitete života žena s invaliditetom

Ovim radom se ispitala kvalitetu života nezaposlenih i zaposlenih žena s invaliditetom te odrediti čimbenike koji utječu na njihovo osobno zadovoljstvo životom. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 346 žena s invaliditetom: 180 zaposlenih i 166 nezaposlenih žena usklađenih prema mjestu stanovanja, stručnoj spremi i bračnom statusu. Kvaliteta života vezana uz zdravlje istražena je WHOQOL – BREF upitnikom, dok su socio-demografski podaci i čimbenici koji utječu na zadovoljstvo životom prikupljani općim upitnikom. Čimbenici koji utječu na zadovoljstvo životom određeni su temeljem samoiskaza ispitanica. Utvrđena je statistički značajna razlika na svim domenama kvalitete života vezane uz zdravlje: psihičkog zdravlja (14, 14 ± 2, 48 prema 15, 43 ± 2, 17), socijalnih odnosa (14, 89 ± 3, 09 prema 16, 00 ± 2, 21), okoline (12, 79 ± 2, 80 prema 13, 84 ± 2, 55) te na zasebnoj čestici samoprocjene zadovoljstva zdravljem (3, 32 ± 1, 15 prema 3, 56 ± 0, 93) i samoprocjene kvalitete života (3, 40 ± 0, 89 prema 3, 80 ± 0, 83). Razlika nije utvrđena jedino na domeni fizičkog zdravlja. Kao najveći pozitivan utjecaj na osobno zadovoljstvo životom sve ispitanice, u obje grupe, najčešće navode obitelj. Utvrđena je statistički značajna razlika u zadovoljstvu životom mjerena PWI indeksom u skupini zaposlenih žena 66, 7 % SM, a u skupini nezaposlenih 57, 8 % SM. Razlika u optimizmu između zaposlenih i nezaposlenih žena s invaliditetom (14, 21 prema 13, 90) mjerena testom životne orijentacije (LOT) nije statistički značajna (t = 0, 858 ; df =344, p > 0, 05). Kako su žene s invaliditetom izrazito osjetljivi dio populacije, izdvajanje važnosti zapošljavanja i obitelji, kao čimbenika koji podižu njihovu kvalitetu života, može poslužiti usmjeravanju aktivnosti kojima je cilj izjednačavanje mogućnosti i unapređenje kvalitete života svih, a posebice nezaposlenih žena s invaliditetom.

žene; invaliditet; radni status; zdravlje; kvaliteta života

nije evidentirano