hrvatski

Krvarenje nakon postavljanja sulkus formera

Krvarenje nakon postavljanja sulkus formera spada u rijetku, ali svakako važnu komplikaciju. Razlog krvarenja je najčešće ozljeda krvnih žila, bilo iz ozlijeđene gingive ili iz okolne kosti. Nakon krvarenja, u pravilu započinje fiziološka hemostaza. Prema literaturi, učestalost postoperativnog krvarenja nakon manjih oralnokirurških zahvata kod normalne hemostaze je između 0, 2 i 3, 3%. Krvarenje je u pacijenata koji su na antikoagulantnoj terapiji očekivano učestalije, u rasponu od 8, 6 do 32, 1%. Prikazujemo dva pacijenta s obilnim krvarenjem nakon postavljanja sulkus formera u vanjskim ustanovama. Jedan pacijent imao je veliki hipertrofički koagulum, a drugi pacijent je u vanjskojstanovi primio Dicynone i.m. i na mjesto krvarenja postavljena je gaza s istim lijekom. Krvarenje nije prestalo. U oba slučaja radilo se o implantatima u donjoj čeljusti u području drugog pretkutnjaka postavljenim nešto lingvalnije te o implantološkim sustavima kod kojih sulkus former direktno nasjeda na vrat implantata. Stoga je bilo potrebno odstraniti dio sluznice alveolarnog grebena prema lingvalno, tj. u području vulnerabilnije i prokrvljenije sluznice, što je najvjerojatnije rezultiralo oštećenjem krvnih žila i posljedičnim produljenim krvarenjem. U 84 - 90% postoperativnih krvarenja dovoljne su lokalne hemostatske mjere. Budući da je postavljanje i otvaranje implantata kirurški zahvat, potrebno je poduzeti sve preventivne mjere da bismo izbjegli komplikacije tijekom i nakon implantacije, te same protetske rehabilitacije. Važna je edukacija kako terapeuta, tako i pacijenata prije početka implantoprotetske rehabilitacije te iscrpna anamneza i uvid u opće pacijentovo stanje. U oba slučaja krvarenje je zaustavljeno lokalno, kirurškim postupkom pa nismo tražili laboratorijske koagulacijske testove.

dentalna implantologija; komplikacije; krvarenje; sulkus former

nije evidentirano

engleski

Bleeding after placing the sulcus former

Krvarenje nakon postavljanja sulkus formera spada u rijetku, ali svakako važnu komplikaciju. Razlog krvarenja je najčešće ozljeda krvnih žila, bilo iz ozlijeđene gingive ili iz okolne kosti. Nakon krvarenja, u pravilu započinje fiziološka hemostaza. Prema literaturi, učestalost postoperativnog krvarenja nakon manjih oralnokirurških zahvata kod normalne hemostaze je između 0, 2 i 3, 3%. Krvarenje je u pacijenata koji su na antikoagulantnoj terapiji očekivano učestalije, u rasponu od 8, 6 do 32, 1%. Prikazujemo dva pacijenta s obilnim krvarenjem nakon postavljanja sulkus formera u vanjskim ustanovama. Jedan pacijent imao je veliki hipertrofički koagulum, a drugi pacijent je u vanjskojstanovi primio Dicynone i.m. i na mjesto krvarenja postavljena je gaza s istim lijekom. Krvarenje nije prestalo. U oba slučaja radilo se o implantatima u donjoj čeljusti u području drugog pretkutnjaka postavljenim nešto lingvalnije te o implantološkim sustavima kod kojih sulkus former direktno nasjeda na vrat implantata. Stoga je bilo potrebno odstraniti dio sluznice alveolarnog grebena prema lingvalno, tj. u području vulnerabilnije i prokrvljenije sluznice, što je najvjerojatnije rezultiralo oštećenjem krvnih žila i posljedičnim produljenim krvarenjem. U 84 - 90% postoperativnih krvarenja dovoljne su lokalne hemostatske mjere. Budući da je postavljanje i otvaranje implantata kirurški zahvat, potrebno je poduzeti sve preventivne mjere da bismo izbjegli komplikacije tijekom i nakon implantacije, te same protetske rehabilitacije. Važna je edukacija kako terapeuta, tako i pacijenata prije početka implantoprotetske rehabilitacije te iscrpna anamneza i uvid u opće pacijentovo stanje. U oba slučaja krvarenje je zaustavljeno lokalno, kirurškim postupkom pa nismo tražili laboratorijske koagulacijske testove.

dental implantology; complication; bleeding; sulcus former

nije evidentirano