Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 667235

Hrvatski pravopis


Hrvatski pravopis, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2013 (prirucnik)


Naslov
Hrvatski pravopis
(Croatian Ortography)

Urednik/ci
Jozić, Željko (glavni urednik) ; Blagus Bartolec, Goranka ; Hudeček, Lana ; Lewis, Kristian ; Mihaljević, Milica ; Ramadanović, Ermina

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, prirucnik, znanstvena

Izdavač
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Grad
Zagreb

Godina
2013

Stranica
503

ISBN
978-953-7967-04-8

Ključne riječi
Pravopisna pravila; pravopisni rječnik; pojmovnik; hrvatski standardni jezik
(Croatian language; orthography)

Sažetak
Iz Predgovora: Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje nastavlja tradiciju fonoloških pravopisa koji imaju i morfonološke elemente. Fonološki je jer je utemeljen na glasovnome načelu. Prema tome se načelu u hrvatskome piše bežični, išarati, otpasti, potprogram, raščistiti, ropski, pretpristupni, svadba. Morfonološko načelo primjenjuje se onda kad se čuva glasovni sastav tvorbenih sastavnica tako da se ne bilježe glasovne promjene na morfemskoj granici, tj. vodi računa o prepoznatljivosti morfema u riječi. Prema morfonološkome se načelu piše gradski, ispodprosječan, jedanput, pedesettrećina, podcijeniti, podstaviti, podtočka, predsjednik. Pridržavanje pravopisnih pravila obvezatno je u neutralnoj uporabi standardnoga jezika, u znanstvenome i administrativnome funkcionalnom stilu standardnoga jezika te u obavijesnome žanru publicističkoga funkcionalnog stila (vijestima, obavijestima, komentarima itd.). U razgovornome i književnoumjetničkome funkcionalnom stilu te u žanrovima publicističkoga funkcionalnog stila koji su bliski književnoumjetničkomu funkcionalnom stilu (kolumne, eseji itd.) dopušteno je odstupanje od pravopisnih načela. Pravopis se sastoji od pravopisnih pravila (propisa), pravopisnoga rječnika (popisa) i pojmovnika (objašnjenja naziva). Internetska inačica Pravopisa oblikovana je kao hipertekst s poveznicama na napomene (N), objašnjenja (O), (jezične) savjete (S) i pojmovnik. Neka su pravopisna pravila u temeljnome tekstu međusobno povezana (P). U pravopisnome se rječniku donosi iscrpan popis riječi i izraza te njihovih oblika s kojima je povezan kakav pravopisni problem. Problem velikoga ili maloga slova u pravopisnome je rječniku katkad obrađen i modelno: naime, kako je bilo nemoguće donijeti iscrpan popis svih ulica, odvojaka, aleja, crkava, župnih ureda, hotela itd., pod nosivom je riječju (ulica, aleja itd.) obrađeno nekoliko modelnih primjera. Neka su pravopisna rješenja, kada se to smatralo nužnim, oprimjerena (npr. sastavljeno i nesastavljeno pisanje) jer je samo u kontekstu moguće dati jasnu pravopisnu uputu. U pravopisnome se rječniku katkad donese i normativne uputnice (>) na riječi ili izraze kojima standardnojezična norma daje prednost (šah- klub > šahovski klub, cvjećarna razg. > cvjećarnica). Normativna se uputnica nalazi i uz riječi koje su se u dosadašnjim u pravopisima navodile kao jedna od ravnopravnih inačica. U ovome se pravopisu jednoj od njih daje prednost, tj. ne smatramo ih istovrijednima s drugom inačicom (koščica > košćica). U pravopisnome se rječniku ne donose riječi uz koje nije povezan kakav pravopisni problem samo da bi se uz njih naveo kakav normativni savjet. Pravopis nije jezični savjetnik te u njemu normativne upute treba shvatiti samo kao preporuku. Znak > (bolje) ne znači da se riječ iza koje se taj znak nalazi nužno isključuje iz hrvatskoga jezika. Katkad preporuka vrijedi samo za neka značenja ili se upućuje s internacionalizma na domaću riječ. Normativne se upute donose samo kao pomoć i savjet korisnicima pravopisnoga rječnika. Značenje riječi, tvorbena napomena (dijetetički prema dijetetika, dijetni prema dijeta) i stilska ili normativna odrednica donose se samo ako je nužno kako bi se razgraničile ili normativno odredile neke riječi (npr. spavaćica i spavačica). U pojmovniku su objašnjeni nazivi koji se pojavljuju u pravopisnim pravilima. Taj će pojmovnik korisnicima Hrvatskoga pravopisa omogućiti da razumiju jezikoslovni naziv koji se nalazi u pravilima. U pravopisnim smo rješenjima slijedili hrvatsku pravopisnu tradiciju, pa u pravilu nismo mijenjali rješenja jednaka u svim suvremenim pravopisima. Rijetka rješenja koja smo promijenili, promijenili smo u skladu s načelima sustavnosti i ovjerenosti u uporabi. Pri rješavanju spornih pitanja vodili smo se ovim načelima: NAČELOM SUSTAVNOSTI: Rješenja smo nastojali u najvećoj mjeri oblikovati sustavno, tj. vodeći računa o tome da je sustavnost temelj svake norme, pa tako i pravopisne. TRADICIJSKIM NAČELOM: Pri donošenju svakoga rješenja u obzir smo uzimali sve hrvatske pravopise (navedeni u popisu izvora) i razmatrali cjelokupnu hrvatsku pravopisnu tradiciju. Katkad su, i zbog tradicijskoga načela i zbog izlaženja ususret korisniku, ostavljena i neka rješenja koja se protežu kroz sve ili većinu hrvatskih pravopisa iako bi ih se, npr. prema načelu sustavnosti, moglo problematizirati. NAČELOM OVJERENOSTI I POTVRĐENOSTI U UPORABI: To je načelo bilo osobito važno pri rješavanju dvostrukosti i oblikovanju odnosa prema njima. Podatke dobivene pregledavanjem različitih tekstova (Hrvatska jezična riznica) i interneta provjeravali smo dodatno, a za sva sporna pravopisna pitanja (dvostrukosti) proveli smo istraživanja u različitim ispitnim skupinama. Ta su istraživanja provodili kolege koji održavaju nastavu na različitim fakultetima prema pomno sastavljenim upitnicima. Dobivene smo rezultate podrobno analizirali i bili su vrijedan putokaz u donošenju nekih pravopisnih rješenja. NAČELOM JEDNOSTAVNOSTI: To se načelo očituje u nastojanju da se pravopisne dvostrukosti svedu na najmanju mjeru. To je i jasan zahtjev javnosti. Prigovor koji se najčešće čuo, npr. na kongresima profesora hrvatskoga jezika, sastancima županijskih aktiva, na državnome natjecanju iz hrvatskoga, u razgovoru sa studentima i stručnjacima različitih struka, jest da dvostruka pravopisna rješenja zbunjuju. Određen broj dvostrukih rješenja ostao je i u ovome pravopisu, ali su ona svedena na ona koja uporaba dosad nije razriješila. Dobrim se pokazalo, koliko god se to nelogičnim činilo, da su dvostruka rješenja postojala. Ta su rješenja dijelom posljedica činjenice da je posljednji pravopis odobren za uporabu u školama upravo pravopis dvostrukosti, a dijelom činjenice da se nakon toga pojavljuju dvije pravopisne struje s različitim rješenjima, tj. da je upravo praksi ostavljena sloboda da ondje gdje su moguća dva rješenja primijeni ono koje smatra prikladnijim, bližim, običnijim. Načelo jednostavnosti uvijek smo uzimali u obzir zajedno s načelom sustavnosti i tradicijskim načelom. NAČELOM NORMATIVNE HIJERARHIJE: Pošli smo od stajališta da pravopisne dvostrukosti nisu poželjne jer destabiliziraju pravopisnu normu. Kako bismo razriješili dvostrukosti koje se pojavljuju u praksi i u hrvatskim pravopisima i sveli ih na najmanju mjeru, razradili smo sustav koji jedinicama koje se mogu pisati u dvama likovima određuje normativni status. Pri prosudbi normativnoga statusa vodili smo se četirima navedenim načelima. S obzirom na normativni status zapisa u pravopisnim pravilima razlikujemo preporučenu inačicu, dopuštenu inačicu i istovrijedne inačice. U osnovnome tekstu navedena je samo preporučena inačica i istovrijedne inačice, tj. inačice koje treba upotrebljavati u školi. Kako ne bismo zbunjivali učenike i studente, dopuštene inačice navode se samo u napomenama do kojih se dolazi s pomoću poveznica. Nedopuštene inačice one su inačice koje se na temelju navedenih načela mogu isključiti iz standardnoga jezika i takve inačice u pravopisnim pravilima ne donosimo. Preporučena inačica ona je inačica za koju smatramo da u skladu s navedenim načelima ima normativnu prednost pred drugom inačicom koju navodimo. Tu inačicu preporučujemo za školsku i opću uporabu. To je inačica koja bi se trebala nalaziti u školskim udžbenicima i učiti u školi. Stoga se preporučena inačica nalazi u osnovnome tekstu. Dopuštena inačica ona je inačica koja u skladu s četirima navedenim načelima nema normativnu prednost, ali je zbog tradicije ili čestoće uporabe ne zanemarujemo. Uz takve smo inačice nastojali dati i objašnjenje njihova normativnoga statusa. Primjer su takvih inačica podaci, zadaci itd. uz preporučene inačice podatci, zadatci ili grješka, krjepost, pogrješka, strjelica i vrjedniji uz preporučene inačice greška, krepost, pogreška, strelica i vredniji. Dopuštene se inačice ne nalaze u osnovnome tekstu nego samo u napomeni (N) do koje se dolazi s pomoću poveznice. U iznimnim slučajevima imamo i istovrijedne inačice. Njihov smo broj nastojali svesti na najmanju mjeru. One se kao ravnopravne donose u osnovnome tekstu. Ravnopravne su inačice npr. brjegovi i bregovi, grjehovi i grehovi, grješnik i grešnik, naprimjer i na primjer, sprečavati i sprječavati, unapređivati i unaprjeđivati. Ravnopravnima ih smatramo zbog toga što su obje podjednako potvrđene u uporabi ili zbog toga što jedna ima prednost na temelju načela sustavnosti, a druga na temelju tradicijskoga načela ili načela uporabne čestoće. Ni jedno načelo ne može se primijeniti samo za sebe. Svako je načelo pomno procijenjeno i odlučeno je kojemu načelu i s kojega razloga dati prednost pri rješavanju određenoga problema (ako se više njih pokazalo jednakovrijednima). Želeći pokazati potpunu otvorenost prema korisnicima, uz takva rješenja nudimo i njihovo temeljito i jednostavno objašnjenje. Stoga se pri oblikovanju pravila koja se pred vama nalaze vodilo računa i o ovim načelima: NAČELU OTVORENOSTI PREMA KORISNICIMA: To se načelo očituje u prvome redu u nastojanju da se korisniku pravopisa objasni sve što je bilo predmetom rasprava njegovih autora i što je izazvalo reakcije i pitanja u javnoj raspravi. Na temelju toga načela u pravopisu se nalaze napomene (N), savjeti (S) te objašnjenja i dodatci (O). NAČELU PRIMJERENOSTI KORISNIKU: Velika se pozornost posvećuje primjerenosti korisnicima, tj. u prvome redu učenicima završnih razreda osnovne škole, srednjoškolcima, studentima te svim govornicima hrvatskoga jezika koje zanima jezična kultura. O tome se vodilo računa pri uporabi nazivlja koje je objašnjeno u pojmovniku, davanju jednostavnih objašnjenja pravopisnih pravila te donošenju dodatnih napomena, objašnjenja i dodataka te jezičnih savjeta u koje se može ući s pomoću poveznica. U temeljnome se tekstu u okvirima donose napomene o pretpostavljenim pogreškama koje korisniku pravopisa dajemo na temelju svojega uvida u česta pravopisna kolebanja. NAČELU EKONOMIČNOSTI: Jedno je od temeljnih načela i načelo ekonomičnosti. Ekonomičnost se nikada ne ostvaruje na račun primjerenosti korisniku. Nastojalo se da se u osnovnome tekstu pravopisa daju kratka i jasna pravila te što veći broj modelnih primjera. Naravno, uz pravila se nije mogao donijeti iscrpan popis, nisu se gomilali istovrsni primjeri kako se tekst ne bi opteretio (npr. sve riječi koje sadržavaju č ili ć). Iscrpan popis riječi s pravopisnim problemom nalazi se u pravopisnome rječniku koji se može pretraživati s pomoću tražilice. Ekonomičnost se očituje i u tome što se u Hrvatskome pravopisu nalazi niz poveznica s pomoću kojih se čitatelj upućuje na objašnjenja zašto smo prednost dali određenoj inačici i dodatke (npr. transkripcijske i transliteracijske tablice, Brailleevo pismo, posebna znakovna abeceda za osobe oštećena sluha, redoslijed poteza pri pisanju pisanih slova) (O), normativne napomene koje uvode dopuštene inačice(N) i jezične savjete (S). Tijekom javne rasprave pokazalo se da mnogi korisnici od pravopisa očekuju i jezični savjet o problemima koji nisu strogo pravopisni te su nam često postavljali pitanja koja nisu pravopisna. Stoga smo osnovnomu tekstu pravopisa pridružili i poveznice na neke jezične savjete u kojima smo osvijetliti određeni jezični problem i dali jasan jezični savjet, a pritom nismo nepotrebno opteretili osnovni tekst pravopisnih pravila. O drugim jezičnim problemima jezični se savjet može pronaći na mrežnoj stranici savjetnik.ihjj.hr. Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje predajemo korisnicima u ruke sa željom da on bude konačan i općeprihvaćen te da se na zadovoljstvo i najšire javnosti i stručne zajednice dovrši dugo razdoblje pravopisnih previranja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Tiskano izdanje Hrvatskoga pravopisa instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
212-2120898-0925 - Hrvatski normativni jednosvezačni rječnik (Lana Hudeček, )

Ustanove
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb