hrvatski

Folkloristička istraživanja u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća: skpesa ili novi izazovi

U današnjem ozračju probuđenih nacionalnih, regionalnih i lokalnih identiteta folklor nanovo buja, ruši umjetnu dihotomiju folklora i folklorizma, osvaja medije, preuzima nove simboličke uloge i prolazi kroz brza prevrednovanja na mnogim društvenim razinama. Otvara se gotovo lov na tradiciju, koja se preimenovanjem u “zaštićenu baštinu” okamenjuje i institucionalizira. Popisivanjem i određivanjem što je manje ili više vrijedno u tradicijskome smislu, opisom točnom izgleda ili oblika teksta stvaramo muzejske primjerke i uništavamo najvažniju odrednicu folklora – nesputanu i neomeđenu komunikaciju između svih sudionika, pravo na vlastiti tekst. Raspravlja se o mogućim putovima folklorističkih istraživanjima, ali i skepsi koja je dominantna u suvremenim raspravama o budućnosti folkloristike.

folkloristika; retradicionalizacija; kriza humanistike; Hrvatska; mitologizacija; amaterizam u istraživanjima

nije evidentirano