hrvatski

Paradigma nastave Prirode i društva usmjerene na učitelja kao smjernica u osposobljavanju studenata učiteljskih studija

Neupitno je kako novi pristup učiteljskoj profesiji stavlja učitelja u novi položaj te kako se sadržaji inicijalnoga obrazovanja učitelja kao i sadržaji cjeloživotnoga učenja i usavršavanja trebaju temeljiti na paradigmi nastave usmjerene na učenika. Inicijalno obrazovanje studenata budućih učitelja trebalo bi se temeljiti na nastavi koja će na egzemplaran način predstavljati obrazac koji će budući učitelji moći primjenjivati u vlastitoj praksi. Učitelj je najvažniji čimbenik koji utječe na učenje učenika stoga je važno kako učitelji vide sebe tijekom izvođenja nastave te je li nastava usmjerena učitelju ili učeniku. U provedenome je istraživanju sudjelovalo 535 studenata 2. i 5. godine Učiteljskoga fakulteta u Osijeku, Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu, Učiteljskoga fakulteta u Rijeci te Učiteljskoga studija u Splitu. Cilj je empirijskoga istraživanja bio utvrditi percepciju studenata 2. i 5. godine učiteljskih studija u Republici Hrvatskoj o nastavi Prirode i društva usmjerenoj na učenika te ispitati povezanost sociodemografskih obilježja, obrazovnih obilježja i procjenu samoefikasnosti poučavanja Pid-a s percepcijom nastave Prirode i društva usmjerenom na učenika. Ukupni rezultati studenata 2. i 5. godine učiteljskih studija upućuju na zaključak kako studenti nastavu Prirode i društva percipiraju manje usmjerenom na učenika, a više usmjerenom na učitelja, dok veliki postotak studenata nastavu percipira neodređeno, niti usmjerenu na učenika, niti na učitelja. Navedeno znači kako najveći broj studenata sebe u budućnosti vidi u središtu nastavnoga procesa što je posljedica uvjerenja o nastavi s kojima studenti dolaze na studij, a koja se temelje na njihovom prijašnjem iskustvu tijekom školovanja. Rezultati procjene samoefikasnosti poučavanja Prirode i društva upućuju na zaključak da se studenti 2. i 5. godine učiteljskih studija procjenjuju vrlo samoefikasni u poučavanju Prirode i društva te da imaju visoka očekivanja ishoda poučavanja Prirode i društva. Studenti vjeruju kako više samoefikasni učitelji, te učitelji s višim očekivanim ishodima učenja utječu na rezultate učenika. Ukoliko je učitelj efikasan u poučavanju Prirode i društva i očekivani ishod poučavanja će biti bolji i obrnuto, ukoliko učitelj nije efikasan i očekivani ishod poučavanja će biti lošiji. Ukoliko se analizira procjena samoefikasnosti studenata s obzirom na godinu studija tada se može zaključiti da se studenti 5. godine procjenjuju više samoefikasni što se i očekivalo, ali da se studenti ne razlikuju u procjeni očekivanih ishoda poučavanja Prirode i društva, nego obje skupine imaju visoka očekivanja ishoda poučavanja. Studentima je potrebno osigurati zadržavanje razvijene samoefikasnosti poučavanja Prirode i društva te njezin prijenos u buduću učiteljsku praksu, a pripravnicima i učiteljima omogućiti organizirani sustav potpore različitim oblicima cjeloživotnoga učenja. Nastavni programi na učiteljskim studijima prema potrebi se trebaju redefinirati u skladu s najnovijima spoznajama kako bi premostio raskorak između teorije i prakse u obrazovanju učitelja čime bi se olakšao i sam proces poučavanja na visokoškolskoj razini. Sažimanjem teorijsko-komparativne analize i empirijskih rezultata ovoga rada moguće je donijeti opće zaključke koji na teorijskoj razini upućuju na znanstveni doprinos rada problematici paradigme nastave Prirode i društva usmjerene na učenika, dok na provedbenoj razini upućuju na doprinos rada organizaciji, realizaciji i refleksiji visokoškolske nastave, redefiniranju nastavnih programa kolegija Metodika prirode i društva na učiteljskim fakultetima, odgojno-obrazovnoj praksi u kontekstu realizacije nastavnih scenarija nastavnoga predmeta Priroda i društvo usmjerenih na učenika, te kao poticaj za daljnja istraživanja ove problematike.

Metodika prirode i društva; nastava usmjerena na učenika; nastava usmjerena na učitelja; percepcija; samoefikasnost poučavanja; studenti učiteljskih studija

nije evidentirano