hrvatski

Radni okvir za rukovanje pogreškama kao čimbenik smanjenja rizika u sustavima uslužno usmjerene arhitekture

Cilj predložene disertacije je umanjiti rizike izazvane negativnim stavom korisnika prema uvođenju uslužno usmjerene arhitekture. Prepoznat je zazor korisnika od kompleksnosti koju uslužno usmjerena arhitektura donosi sa svojim slojevima. Ispunjenje nužnih uvjeta za uspjeh kod uslužno usmjerenih sustava teže je nego kod tradicionalnih informacijskih sustava pa se želi pronaći postupke za uspješno uvođenje uslužno usmjerene arhitekture, ali na razini za praktičnu primjenu i okvir za upravljanje pogreškama u sustavima zasnovanima na uslužno usmjerenoj arhitekturi. Prvo će se analizom literature pružiti podloga za vezu između uslužno usmjerene arhitekture i modela zrelosti te predstaviti referentni model zrelosti uslužno usmjerene arhitekture. Zatim će se upotrebom komparativne analize predloženi modeli zrelosti svesti na referentni model zrelosti. U formuliranju glavnih postupaka u implementacijama uslužno usmjerene arhitekture koristit će se kvalitativna analiza sadržaja. Kroz analizu čimbenika koji utječu na strategiju rukovanja pogreškama može se sažeti da je potreban okvir koji će moći rukovati pogreškama koje nastaju na pozivu servisa, bilo da je uzrok na klijentskoj ili poslužiteljskoj strani, za sinkrone i asinkrone procese upotrebljavajući dostupne akcije oporavka uz uključenje potrebnih uloga u organizaciji. Provjera predloženoga okvira za rukovanje pogreškama se provjerava kao dokaz koncepta. Glavni koncepti koji predstavljaju postupke za uspješno uvođenje uslužno usmjerene arhitekture proizašli iz ovog istraživanja su: slojevi servisa, poslovni objekti servisa, integracijski centar, okvir za rukovanje pogreškama, sigurnost, upravljanje verzijama i bazno upravljanje. Predloženi okvir za upravljanje pogreškama zasniva se na mogućnostima posredničkoga softvera, a obilježje mu je da uključuje zajednički ljudski rad. Kroz raspravu sa stručnjacima iz domene uslužno usmjerene arhitekture i usporedbu rezultata s radovima koji su opisani kao relevantni radovi na temu uspjeha uslužno usmjerene arhitekture pokazano je da se identificirane čimbenike u tim radovima može preslikati na koncepte koji su proizašli iz ovoga istraživanja. Kroz dokaz koncepta na izgrađenom procesu primijenjen je okvir za rukovanje pogreškama i pokazalo se da je moguće djelotvorno rukovati pogreškama nastalim na pozivu servisa.

SOA; uslužno usmjerena arhitektura; plan razvoja; ključni postupci; usvajanje SOA-e; otpornost na pogreške; rukovanje pogreškama

nije evidentirano