hrvatski

Zaštita civila u modernim oružanim sukobima – međunarodnopravna rješenja u svjetlu razvoja novih tendencija zaštite

Razdoblje XX. stoljeća karakterizira ubrzani razvoj međunarodnog humanitarnog prava koje, pored osobama što izravno sudjeluju u neprijateljstvima, veliku pozornost posvećuje i kolateralnim žrtvama oružanih sukoba, što civili uvijek jesu. Zbog ranjivog položaja, nezaštićenosti, nedosljednog provođenja međunarodnih dokumenata te pomanjkanja nadzora na bojišnici, civili trpe neposredne, kao i posredne posljedice oružanih sukoba. Iako do oružanih sukoba dolazi zbog nesuglasica, razmimoilaženja političkih i ekonomskih interesa te oživotvorenja loših ideologija, središte zbivanja se nalazi na bojištu. U izvanrednim situacijama oružanih sukoba međunarodno humanitarno pravo nastoji stvoriti i održati miroljubive odnose između suprotstavljenih strana. Poštivanje njegovih odredbi te čovječno postupanje dovodi do stvaranja uzajamnog poštovanja među zaraćenim stranama, a posebno je naglašeno kao postulat kad je žrtva rata civilna osoba. Fokus ovog rada usmjeren je na zaštitu civilnog stanovništva u doba neprijateljstava. Koncepcijski je podijeljen na tri glavne tematske cjeline: zaštita civilnog stanovništva kod međunarodnih oružanih sukoba, zaštita civila tijekom nemeđunarodnih oružanih sukoba te primjena i prakticiranje humanitarnih intervencija, odnosno razvoj novog koncepta odgovornosti za pružanje zaštite civila od genocida, etničkog čišćenja, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

međunarodno pravo ; zaštita civila ; oružani sukob

nije evidentirano