hrvatski

Mađarska i hrvatska pravna kultura

Između kulture i prava postoje mnogostruke veze i kontinuirano međudjelovanje koje se može sažeti u dvije temeljne postavke: prvo, pravo čini sastavni dio kulture određenog društva, i drugo, ne postoji pravo ili pravni sustav koji nije prožet kulturom društva. Pravna kultura se razvijala kroz povijest slično kao i politička kultura, njezina obilježja i ostvarenje su bili pod utjecajem, štoviše, bili su oblikovani od strane potonje. Pravna kultura se uvijek nalazi između tradicije i promjene. Razvoj pravne kulture je dugotrajni proces koji ne podrazumijeva samo organski rast nego također ima i zadatak unapređenja postojeće kulture. Stoga, pravna kultura ne znači puku privrženost postojećim vrijednostima, niti znači promjenu radi same promjene. Rad nastoji prikazati zajednička i posebna obilježja pravnih kultura dviju zemalja. Mađarska i Hrvatska dijele zajedničku prošlost. Bili su dijelom iste zajednice više od osamsto godina (1102.-1918.). U dvadesetom stoljeću obje su države bile pod komunističkim režimima, a danas je jedna od njih članica, a druga na pragu ulaska u Europsku uniju. Autori na temelju sljedećih pokazatelja donose zaključke o pravnoj kulturi njihovih zemalja: a) razlika između stvarne pravne prakse i pravnih tekstova, b) institucionalna infrastruktura (sudski sustav, pravna struka), c) pravno relevantni modeli ponašanja (npr. sudski postupak), i d) pravna svijest.

pravna kultura, pravo, pravna svijest

nije evidentirano