hrvatski

Analiza političko - proračunskih ciklusa u Republici Hrvatskoj primjenom panel analize

Konstantni proračunski deficiti, zabilježeni na svim razinama vlasti u Republici Hrvatskoj, ukazuju na problem neodgovornog planiranja i vođenja proračunske politike. To upućuje na potrebu analiziranja političkih, uz postojeća informacijska i tehnička, ograničenja. Područje istraživanja ovog specijalističkog poslijediplomskog rada predstavljaju političko- proračunski ciklusi (PBC) unutar kojih se analiziraju politička ograničenja u formulaciji i provedbi proračunske politike. Prvi cilj rada, predstavlja analiza međuodnosa proračunskih stavki na županijskoj razini i rezultata parlamentarnih i lokalnih izbora u Republici Hrvatskoj. Drugi cilj rada, predstavlja analiza rasta rashoda za zaposlene na županijskoj razini i političke opredijeljenost županije. Treći cilj rada, analiza je prisutnosti traganja za rentom (engl. rent seeking) zaposlenika u javnim tijelima županija, koji se javlja kao ograničenje u procesu racionalizacije proračunske potrošnje. U teorijskom dijelu rada prikazane su osnove teorije javnog izbora, te definicije i različiti modeli političko-poslovnih ciklusa. Definicije i tri ključna modela PBC-a, koji čine teorijsku osnovu empirijske analize, obrađena su u posebnom poglavlju, kao i pregled empirijskih istraživanja o PBC-u. Kao osnovna istraživačka metoda koristi se se dinamička panel analiza i Arellano Bondov GMM procjenitelj u dva koraka. Analiza se provodi na uzorku od 21 lokalne jedinice (20 županija plus Grad Zagreb) u vremenskom periodu od 2002. do 2011. godine. Ukupno je procijenjeno petnaest modela u kojima su zavisne varijable stavke županijskih proračuna i ulaganja u izgradnju javnog trgovačkog društva HAC d.o.o. Rezultati istraživanja potvrđuju postojanje oportunističkih PBC-a na razini županija Republike Hrvatske. Navedena potvrda vidljiva je u modelu sa saldom i u modelu s ukupnim rashodima. Budući da su se koristili podaci o BDP-u na nacionalnoj razini, dobiveni koeficijenti su izuzetno mali, ali statistički značajni i s predznacima koeficijenata koji su sukladni teorijskim predviđanjima. Dodatno, u situaciji kad su nositelji izvršne vlasti na središnjoj i lokalnoj razini članovi iste političke opcije, javni izdaci rastu što je potvrđeno u tri modela: ukupni rashodi, ostali rashodi i rashodi za zaposlene u tijelima JLP(R)S. Dobiveni empirijski rezultati upućuju na Rogoffov model asimetričnosti informacija kao optimalan teorijski model slučaju Republike Hrvatske. Rezultati istraživanja konzistentni su s prijašnjim empirijskim istraživanjima u tranzicijskim zemljama o postojanju oportunističkih PBC-a. Također, rezultati upućuju na zaključak da birači u Republici Hrvatskoj nisu „fiskalni konzervativci“.

političko-proračunski ciklusi; političko-poslovni ciklusi; teorija javnog izbora; parlamentarni izbori; lokalni izbori; dinamička panel analiza

nije evidentirano