Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 664803

Urbana kultura i postanak ljubavne lirike u Dubrovniku


Bogdan, Tomislav
Urbana kultura i postanak ljubavne lirike u Dubrovniku // Schnittpunkt Slavistik. Ost und West im wissenschaftlichen Dialog. Festgabe für Helmut Keipert zum 70. Geburtstag. Teil 2: Einflussforschung / Podtergera, Irina (ur.).
Goettingen: Bonn University Press, 2012. str. 277-288


Naslov
Urbana kultura i postanak ljubavne lirike u Dubrovniku
(Urban Culture and the Emergence of Amatory Lyric Poetry in Dubrovnik)

Autori
Bogdan, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Schnittpunkt Slavistik. Ost und West im wissenschaftlichen Dialog. Festgabe für Helmut Keipert zum 70. Geburtstag. Teil 2: Einflussforschung

Urednik/ci
Podtergera, Irina

Izdavač
Bonn University Press

Grad
Goettingen

Godina
2012

Raspon stranica
277-288

ISBN
978-3-89971-972-7

Ključne riječi
Najstarija dubrovačka ljubavna lirika, mediteranska gradska kultura, društveni rituali, retorika obraćanja, gradski folklorizmi
(The oldest amatory lyric poetry in Dubrovnik, Mediterranean urban culture, social rituals, rhetoric of address, urban folklore)

Sažetak
U radu se razmatra odnos urbane kulture i dubrovačke ljubavne lirike, osobito one najstarije, s kraja 15. stoljeća. U prvih dubrovačkih pjesnika, Šišmunda Menčetića i Džore Držića, opažaju se brojni motivi koji potječu iz sfere autorova društvenog postojanja a ne iz sfere pojedinčeva intimnoga, ljubavnog života. Menčetić i Držić ljubav vole promatrati u njezinim izvanjskim manifestacijama, uz pomoć različitih društvenih rituala. Lirski subjekt njihovih pjesama, osobito Menčetićevih, nerijetko komunicira sa širom javnošću i sudjeluje u različitim oblicima društvenih odnosa, a zajednica se u pjesmama pojavljuje kao proizvođač kraćih iskaza, kao adresat te kao poprište, tj. pozadina događanja. Očito je da se u obojice autora radi o pojedinostima iz dubrovačke svakodnevice i o elementima popularne kulture (npr. plesanje kola), ali po svemu sudeći one gradskoga a ne ruralnoga porijekla. Dubrovački su pjesnici također izrazito skloni govoru obraćanja, osobito onoj njegovoj inačici u kojoj se simulira muškarčeva izvanknjiževna, kolokvijalna ljubavna komunikacija sa ženskim sugovornikom. Takva raširenost dijaloške ljubavne pjesme teško se može objasniti samo unutarknjiževnim razlozima, ona vjerojatno stoji u nekakvoj vezi s ukorijenjenošću te lirike u neposrednu društvenome kontekstu, u svakodnevici mediteranske gradske kulture. Opisana otvorenost prema okolini, prema iskustvu zajednice, kao i prisutnost gradskih folklorizama i retorike obraćanja u tolikoj su mjeri izraženi da su samo donekle objašnjivi književnim utjecajima, prije svega onima talijanskoga dvorskog pjesništva s kraja kvatročenta, pa je stoga plauzibilno pomišljati i na utjecaj dubrovačke gradske kulture. Književno stiliziranje udvaračkih gesti, ili pak sastavljanje čestitarskih, svadbenih i darovnih pjesama, u kojima se tematizira razmjena poklona između muškarca i žene, odraz je nemogućnosti autorske ljubavne lirike da se u maloj, homogenoj gradskoj zajednici posve odvoji od intenzivnih društvenih i komunikacijskih odnosa. Najstarija dubrovačka ljubavna lirika tako nastaje u procjepu između novog individualizma humanističke misli i municipalnoga kolektivizma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-1301070-1057 - Oniričko kao poetološki i antropološki problem (Dunja Fališevac, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Tomislav Bogdan, (238260)