hrvatski

Hrvatski jezični atlas – istraživanja u Mađarskoj, posebno zapadnoj (osvrt).

Daje se osvrt na geolingvistička istraživanja hrvatskoga jezika uopće i u Mađarskoj, posebno zapadnoj. Za lingvističku, posebno dijalektološku geografiju u širem značenju za hrvatski jezik može se govoriti rano – od Bartola Kašića i Juraja Habdelića u 17. st. Izrađivale su se pojedinačne karte hrvatskog jezika i njegovih dijelova. Izrada atlasa, prikupljanje građe za njega, počinje kasno, u drugoj polovici 20. st. Spominje se rad na lingvističkoj geografiji u Europu, pa i Mađarskoj. Hrvatski se jezik istraživao u okviru sedam višejezičnih atlasa. U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje 1996. prišlo se radu na hrvatskom jezičnom atlasu (koncepcija i voditelj M. Lončarić). Nisu završena istraživanja predviđenih punktova (još 1/5 kajavskih, 1/3 štokavskih). Istraženi su čakavski punktovi, izrađeni su njihovi fonološki opisi (u tisku). Iznose se principi obrade. Nakon osvrta na istraživanja za hrvatski jezični atlas u Mađarskoj, posebno u zapadnoj, iznose se glavni rezultati istraživanja govora štoja. U prilogu donosi se popis punktova Hrvatskoga jezičnog atlasa u Mađarskoj i Karta „Hrvatski jezični atlas“.

hrvatski jezik ; atlas ; dijalektologija ; fonologija ; zapadna Mađarska ; štoji

nije evidentirano