Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 664721

Grad, država, poredak - Hanibal Lucić i Dubrovnik


Bogdan, Tomislav
Grad, država, poredak - Hanibal Lucić i Dubrovnik // Miasto w kulturze chorwackiej – Urbano u hrvatskoj kulturi / Falski, Maciej ; Kryska-Mosur, Malgorzata (ur.).
Warszawa: Wydzial Polonistyki, 2008. str. 69-82 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Grad, država, poredak - Hanibal Lucić i Dubrovnik
(City, State, Order – Hanibal Lucić and Dubrovnik)

Autori
Bogdan, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Miasto w kulturze chorwackiej – Urbano u hrvatskoj kulturi / Falski, Maciej ; Kryska-Mosur, Malgorzata - Warszawa : Wydzial Polonistyki, 2008, 69-82

ISBN
978-83-60938-28-7

Skup
Miasto w kulturze chorwackiej – Urbano u hrvatskoj kulturi

Mjesto i datum
Varšava, Poljska, 30.11-1.12.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Hanibal Lucić; Dubrovačka Republika; politički poredak; aristokratski republikanizam; komunalne vrijednosti; staleške vrijednosti
(Hanibal Lucić; the Republic of Dubrovnik; political order; aristocratic republicanism; communal values; class values)

Sažetak
Odnos hvarskoga književnika Hanibala Lucića (1485–1553) prema susjednom Dubrovniku, kako prema njegovoj književnosti tako prema njegovu društvu i kulturi općenito, bio je višeslojan i prilično sadržajan. Najstariji dubrovački pjesnici izvršili su brojne i važne utjecaje na Lucićevo djelo, a Hvaranin je u nekoliko navrata pokazao izrazito zanimanje za politički poredak u Dubrovačkoj Republici i za njezin međunarodni položaj, prije svega u drami "Robinja" i u pjesmi "U pohvalu grada Dubrovnika". Intrigantnom se u književnoj historiografiji smatrala činjenica da Lucića, usprkos zanimanju za Dubrovnik i pohvalama koje mu upućuje, ne spominje baš nijedan dubrovački književnik. U ovome radu razmatra se na koji način Dubrovnik u Lucića postaje političkom činjenicom, odnosno kako se dubrovački aristokratski i republikanski poredak iz staleško-komunalne perspektive obespravljena dalmatinskog plemića pretvara u politički ideal. Bio Dubrovnik za Lucića samo gradom ili i državom, bio on povijesnim ili kulturnim prostorom, prostorom dramskog ili poprištem društvenog zbivanja, za njegov je odnos prema Dubrovniku uz privlačnost onih književnih bila iznad svega presudna dinamika komunalnih staleških odnosa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-1301070-1057 - Oniričko kao poetološki i antropološki problem (Dunja Fališevac, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Tomislav Bogdan, (238260)