hrvatski

Učinci intravenske i epiduralne analgezije na staničnu imunost i izražavanje citolitičke molekule perforina u bolesnika nakon operacije kolorektalnog karcinoma

Cilj istraživanja: Kolorektalni karcinom spada među najčešće tumore u čovjeka. Po učestalosti svih karcinoma nalazi se na trećem mjestu (iza karcinoma pluća i dojke) i predstavlja drugi je po redu vodeći uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama. Poslijeoperacijska bol neizbježna je posljedica opsežnih kirurških zahvata, a nastaje aktivacijom živčanog sustava za provođenje boli (nociceptivni sustav), ozljedom tkiva ili upalnim procesom. Zbog ozljede tkiva oslobađaju se različiti medijatori iz oštećenog tkiva, imunokompetentnih stanica, simpatičkih i senzoričkih aferetnih vlakana koji izravno ili posredno aktiviraju nociceptore. Poslijeoperacijska bol dovodi do supresije imunološkog sustava, uključujući smanjenu aktivnost NK stanica, citotoksičnih limfocita T i makrofaga. Kirurški stres i poslijeoperacijska bol ubrzavaju apoptozu pojedinih limfocitnih subpopulacija dovodeći do povećanog rizika razvoja poslijeoperacijskih komplikacija. U liječenju poslijeopracijske boli nakon operacije kolorektalnog karcinoma najčešće se primjenjuju: intravenska infuzija opiodnih analgetika i epiduralna analgezija koja podrazumijeva primjenu analgetika u epiduralni prostor kralješničkog kanala putem epiduralnog katetera, gdje blokira korijene spinalnih živaca. Opijatni analgetici su vrlo učinkoviti u liječenju poslijeoperacijske boli, ali dovode do supresije imunološkog sustava povećavajući rizik ka razvoju infekcija i diseminacije tumorskih stanica. Bolesnici i metode: Ispitali smo djelovanja epiduralne i intravenske analgezije u bolesnika nakon operacije kolorektalnog karcinoma na imunološki sustav. Protočnom citometrijom nakon intracelularnog i površinskog bojanja smo analizirali fenotip izoliranih mononuklearnih stanica periferne krvi bolesnika i dobrovoljnih davaoca krvi. U dvosatnom testu citotoksičnosti analizirali smo sposobnost ubijanja mononuklearnih stanica periferne krvi protiv NK-osjetljive stanične linije. Statistički podaci su izračunati kompjuterskim programom Statistica 7.1. Grafički i tabelarni prikaz rađen je u Excel programu. Rezultati: Primjena intravenske analgezije prvog poslijeoperacijskog dana je dovela do statistički značajnog pada NKT stanica. Snižene vrijednosti Tregs bile su izražene prvog i šestog poslijeoperacijskog dana. Intravenska analgezija dovela je do statistički značajnog pada ukupnog perforina prvog i šestog poslijeoperacijskog dana, te do snižavanja dvostruko pozitivnih stanica: CD3+P+, CD4+P+ i CD8+P+. Intravenska analgezija je dovela i do statistički značajnog smanjenja citotoksičnosti limfocita periferne krvi bolesnika s kolorektalnim karcinomom u odnosu na epiduralnu analgeziju u dvosatnom testu citotoksičnosti prema NK osjetljivoj K – 562 staničnoj liniji. Zaključak: Primjena intravenske analgezije nakon operacije kolorektalnog karcinoma je dovela do statistički značajno veće depresije urođene i stečene imunosti, te citotoksične aktivnosti mononuklearnih stanica periferne krvi u usporedbi s epiduralnom metodom analgezije.

epiduralna analgezija; intravenska analgezija; kolorektalni karcinom; stečena imunost; urođena imunost.

nije evidentirano