Dekadentna zavodljivost Krležine "Salome" (CROSBI ID 604398)
Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Pavlović, Cvijeta
hrvatski
Dekadentna zavodljivost Krležine "Salome"
Krležina jednočinka Saloma (prvotisak 1963., praizvedba 1964.) u prvoj je inačici u razdoblju od 1913. do 1918. g. bila zamišljena kao tročinska struktura pa je zanimljivo pratiti mijene kroz koje je prolazio taj Krležin „dramski kompleks“ od jednoga u nizu gotovo „začudnih“ ranih radova do uprizorenja u doba kad Krleža „vlada“ kao „veliki bard“ hrvatske književnosti. Analiza pokazuje koliko Saloma pripada dekadentnom ukusu esteticizma kao prvoga razdoblja modernizma, te koliko je kontekst modernizma utjecao na promjenu kulturne klime i povoljniju recepciju Krležine koncepcije ženstva. U središtu je pozornosti artistički učinak, koji je okruživao lik Salome i druge biblijske motive (od Oscara Wildea do Ante Tresića Pavičića) te strukture zavodljivosti koja tradicionalno proizlazi iz odredaba lika Salome i čine Salomu trajnim umjetničkim nadahnućem.
Krleža; Saloma; estetika; dekadencija; ženstvo; književnost i politika
nije evidentirano
engleski
Decadent character of seduce in Krleža's "Saloma"
nije evidentirano
Krleža; Saloma; esthetics; decadence; feminin; literature and politics
nije evidentirano
Podaci o prilogu
37-49.
2013.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Krležini dani u Osijeku 2012.
Hećimović, Branko
Zagreb : Osijek: Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta ; Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
978-953-154-191-6
Podaci o skupu
Nepoznat skup
pozvano predavanje
29.02.1904-29.02.2096