hrvatski

Trajanje kaznenog postupka i pravo na kazneno suđenje u razumnom roku

Polazeći od postavke da je učinkovit onaj pravično provedeni kazneni postupak čije je vrijeme trajanja bilo primjereno okolnostima slučaja i u kojem je nadležni sud ispravno razlučio nedužnost od krivnje optuženika te kod potonje izrekao zakonsku kaznenu sankciju, autor u prvom dijelu članka istražuje vrijeme trajanja kaznenih postupaka u Republici Hrvatskoj prema podacima o neriješenim predmetima općinskih i županijskih sudova po omjeru ažurnosti i trajanju postupka od kaznene prijave do donošenja odluke. Statistički podaci pokazali su da je opća slika o prosječnom trajanju kaznenog postupka bolja od opće ocjene javnosti o duljini sudskih postupaka kod nas: medijan prosječnog trajanja kaznenog postupka u 2009. i 2010. godini iznosi 6 – 12 mjeseci, a stopa riješenosti kaznenih predmeta konstantno raste za 2 – 5 %. Također, stopa riješenosti kaznenih predmeta u Hrvatskoj viša je nego u brojnim drugim zemljama članicama Vijeća Europe: iznosi 106 % godišnje, što je bolje nego u 21 zemlji, koje tu stopu imaju nižu od 100 %. To autora navodi na zaključak o netočnosti prigovora u javnosti, često pretjerano medijatiziranog, da kazneni suci slabo i sporo obavljaju svoje dužnosti te uvodi u drugi, treći i četvrti dio članka, u kojima se bavi procesnim formama namijenjenim ekspeditivnom vođenju kaznenog postupka, posebnim procesnim formama namijenjenim sprečavanju i sankcioniranju stranačke zlouporabe procesnih radnji, zaštitom ustavnog i konvencijskog prava na kazneno suđenje u razumnom roku te karakteristikama posebnog pravnog sredstva za ostvarenje prava na suđenje u razumnom roku – zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumom roku iz Zakona o redovnim sudovima.

kazneni postupak ; suđenje u razumnom roku ; načelo pravičnog postupka

nije evidentirano