Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 663375

Stanje populacija jegulje (Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758)) u rijekama jadranskog sliva.


Tomljanović Tea; Piria Marina; Šprem Nikica; Matulić Danie; Treer Tomislav; Aničić Ivica; Safner Roman
Stanje populacija jegulje (Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758)) u rijekama jadranskog sliva. // Zbornik sažetaka 9. međunarodnog gospodarsko-znanstvenog skupa o ribarstvu
Vukovar, Hrvatska, 2013. (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Stanje populacija jegulje (Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758)) u rijekama jadranskog sliva.
(State of ell populationes (Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758)) in the Adriatic Sea drainage)

Autori
Tomljanović Tea ; Piria Marina ; Šprem Nikica ; Matulić Danie ; Treer Tomislav ; Aničić Ivica ; Safner Roman

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Zbornik sažetaka 9. međunarodnog gospodarsko-znanstvenog skupa o ribarstvu

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 9.-10.5.2013

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Jegulja; Anguilla anguilla; jadranski sliv
(Eal; Anguilla anguilla; Adriatic drainage)

Sažetak
Obična ili europska jegulja je izuzetno važna akvakulturna vrsta. Budući da umjetno mriješćenje europske jegulje još ne postoji, mlađ potječe iz Sargaškog mora gdje se jegulje prirodno mrijeste, a love se na putu prema ušćima rijeka uz europske obale. Staklene jegulje su najčešći nasadni materijal u komercijalnom uzgoju u Europi i Aziji. Međutim, ulov europske jegulje pokazuje konstantan trend pada. Od 1985. do 2005. ulov je pao sa 12 665 t na samo 4855 t, što predstavlja smanjenje od oko 2, 6 puta. No, unatoč tome postoji izražen trend porasta udjela jegulja u svjetskoj akvakulturi. Godine 1990. u svijetu je uzgojeno oko 170 000 t jegulje, a 2004. godine proizvodnja je porasla na preko 240 000 t godišnje. Jegulja je, zbog svog dugog i kompleksnog životnog ciklusa, vrlo osjetljiva vrsta, no ujedno i vrlo važna za mnoge vodene sustave. Zbog toga je kao jedan od ciljeva u budućnosti obnavljanje stoka jegulje na način koji bi uzrokovao što manju štetu europskoj industriji. Cilj ovog rada je prikazati stanje populacija jegulja u šest kraških rijeka jadranskog sliva (Žrnovnica, Jadro, Cetina, Ljuta te glavni i lateralni kanal Vranskog jezera). U razdoblju između 2004 i 2007. godine, 380 jedinki europskih jegulja 13, 0-76, 0 cm dužine ulovljeno je elektroribolovom. Dužina 34, 0 cm je prevladavala u ulovu preko 50%, dok je udio kategorije manje od 15 cm bio izrazito nizak. Vrijednost b dužinsko masenog odnosa (LWRs) bio je u rasponu od 2, 5957 do 2, 8155, što ukazuju na visok negativan alometrijski rast i lošu kondiciju. Kroz istraživano razdoblje vidljv je i pad CPUE vrijednosti vjerojatno zbog promjena u okolišu, no i zbog globalnog nestanka ove vrste. Budućnost uzgoja ove vrste je u zatvaranju čitavog uzgojnog ciklusa, od mrijesta do konzuma, što je još uvijek u eksperimentalnoj fazi i to samo na A. japonica. Također je neophodna izrada menadžment plana za ovu vrstu u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
178-1782739-2746 - Biološki aspekti u slatkovodnom ribarstvu i lovstvu (Tomislav Treer, )

Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb