hrvatski

Značaj cjeloživotnog učenja za zaposlenike državnih službi

Osnovni cilj ovoga rada je utvrđivanje značaja cjeloživotnog učenja za zaposlenike državnih službi i njegov utjecaj na povećanje troškova državnog proračuna temeljem obveznih doprinosa po osnovi radnog odnosa. Pojam cjeloživotno učenje objedinjuje provođenje formalnog, neformalnog i informalnog oblika obrazovanja tijekom cijeloga života čovjeka, a u radu se posebno ističe obrazovanje odraslih tijekom radnoga vijeka. Aktivnosti čovjeka usmjerene su na ostvarivanje određenih ciljeva, odnosno, čovjekovih potreba. Kao što postoje različite potrebe i interesi pojedinaca, postoje i različiti motivatori koji pojedinca pokreću na točno određene aktivnosti usmjerene na ostvarenje točno određenoga cilja. U području motivacije niz je teorija (u ovome su radu navedene samo neke) kojima se pokušava objasniti ponašanje čovjeka. Na povećanje motivacije za rad moguće je utjecati kroz primjereno nagrađivanje zaposlenika, a nagrađivanje može biti materijalno i nematerijalno. Cjeloživotno učenje, koje se ostvaruje neizravnim materijalnim nagrađivanjem, utječe na razvoj zaposlenika. Dodatnim formalnim obrazovanjem omogućava se napredovanje u karijeri, a isto je moguće postići i povećanjem razine znanja i vještina neformalnim i informalnim obrazovanjem. U radu su prikazani rezultati anketnog istraživanja o motivatorima za rad kod službenika i namještenika Porezne uprave, Područnog ureda Dubrovnik temeljem kojih je zaključeno da službenike najviše motiviraju primarni motivatori, sigurnost radnog mjesta i visina plaće. Provedenim anketnim istraživanjem utvrđeno je da cjeloživotno učenje ne predstavlja značajan razlog zapošljavanja u državnoj službi. Međutim, stjecanjem više razine obrazovanja, koje se provodi formalnim obrazovanjem, značajno se utječe na povećanje troškova državnog proračuna temeljem isplate plaće i obveznih doprinosa po osnovi radnog odnosa. Analiziranjem kretanja bruto plaća službenika i namještenika Porezne uprave, Područnog ureda Dubrovnik u razdoblju od 2006. do 2010. godine zaključeno je da do povećanja troškova temeljem obveznih doprinosa po osnovi radnog odnosa ne dolazi u većoj mjeri radi promjena radnih mjesta nastalih formalnim obrazovanjem već kao posljedica promjena radnih mjesta nastalih napredovanjem iz drugih razloga (povećanjem razine znanja i vještina neformalnim i informalnim obrazovanjem). Provedenim anketnim istraživanjem dobiveni su podaci o razini prihvaćanja anketiranih službenika dodatnog formalnog obrazovanja. U anketnom upitniku, jedan od četiri ponuđena motivatora, bio je motivator „mogućnost dodatnog školovanja i usavršavanja“. Obradom prikupljenih podataka anketnim istraživanjem, utvrđeno je kako je taj motivator privlačniji ženskom dijelu anketiranih službenika i namještenika, odnosno potvrđeno je da su osobe ženskog spola sklonije formalnom obrazovanju od svojih muških kolega.

cjeloživotno učenje; formalno obrazovanje; neformalno obrazovanje; državna uprava

nije evidentirano