hrvatski

Međunarodna nadležnost za registrirana prava intelektualnog vlasništva u Uredbi Brisel I: odnos isključive i izberive nadležnosti

U okviru rasprave o utjecaju isključive međunarodne nadležnosti na izberivu međunarodnu nadležnost u Uredbi Bruxelles I razvidno je da je Sud EU-a svojom presudom u predmetu GAT protiv Luk-a postavio vrlo stroga pravila postupanja za nacionalne sudove država članica koja odstupaju od prethodnih praksi tih sudova, ali i otvaraju vrata nekim novim problemima. Rješenje prema kojem bi se svaki put kada se podigne prigovor ili protutužba sud trebao oglasiti u cijelosti nenadležnim jednostavno je neprihvatljivo i u pravnoteorijskom smislu i u onom praktičnom koji se odnosi na zaštitu interesa stranaka i samog postupka. Pravnoteorijski je neodrživo takvo tumačenje koje zbog isključive nadležnosti suda druge države članice za prigovor ili protutužbu dokida izberivu nadležnost koja postoji Uredbom. Naime, riječ je o pravnim pitanjima koja se u okviru međunarodne nadležnosti uređuju odvojeno jedno od drugoga. Stoga, izberiva nadležnost suda za povredu prava intelektualnog vlasništva ne bi trebala ovisiti o tomu je li u bilo kojem trenutku istaknut prigovor ili protutužba ništavosti toga prava. S praktičnoga gledišta, navedeno tumačenje štetno je po interese stranaka jer im ne jamči nikakvu pravnu sigurnost glede izberivih foruma. Naime, tuženik može jednostavno eliminirati svaki izberivi forum bilo kakvim navodom, makar i očigledno neutemeljenim ili pakosnim, o nepostojanju ili ništetnosti prava o kojem je riječ. Iako će u određenom broju slučajeva prigovori ili protutužbe zbog ništavosti biti osnovane, ovako tumačene odredbe Uredbe mogu postati moćno oružje u rukama povreditelja prava intelektualnog vlasništva i onemogućiti nositelje u učinkovitom ostvarivanju sudske zaštite tih prava.

međunarodno privatno pravo; nadležnost; intelektualno vlasništvo

nije evidentirano