hrvatski

Hrvatski mediji i izvještavanje o samoubojstvima mladih osoba

U ovom diplomskom radu bit će govora o načinu izvještavanja novinara o slučajevima samoubojstva mladih, s posebnim naglaskom na novinarsku etiku kao ključnu sastavnicu novinarskog posla. Budući da je komuniciranje novinara s javnošću njegov ključni posao, on istinu mora iznijeti javnosti na najbolji mogući način. Međutim, tu se pojavljuju mnogi problemi i novinarstvo je nerijetko izloženo deprofesionalizaciji i raznim oblicima senzacionalističkog načina pisanja, što je uzrokovano tržišnom usmjerenošću medija. Senzacionalistički način izvještavanja može imati vrlo negativne posljedice na djecu koja tek razvijaju sliku o sebi i mlade koji se susreću sa životnim problemima, poput „Wertherovog efekta“, tj. oponašanja opisanih samoubojstava u novinama. Pri izvještavanju o događajima u koja su uključena djeca , novinari često zaboravljaju kako ih Zakon o medijima i Kodeks časti obvezuju na osobito obziran pristup te zaštitu identiteta maloljetnika. U današnje doba su mediji „prozor u svijet“ mladim ljudima, koji su kako se često kaže rođeni s „mišem u ruci“ te iz tog razloga mediji moraju paziti kakav utjecaj vrše na njih. Istraživanje provedeno u ovom radu temelji se na analizi članaka s portala dviju hrvatskih dnevnih tiskovina: Jutarnji list i Slobodna Dalmacija, a u istraživanje je uključeno 25 članaka Jutarnjeg lista i 21 članak iz Slobodne Dalmacije. Članci su uvršteni u analitičke matrice i analizirani s obzirom na način izvještavanja o temi samoubojstva mladih. Rezultati proizašli iz ovih analiza potvrđuju tezu o spektakularnom načinu pisanja u slučaju samoubojstva mladih osoba. O samoubojstvima mladih osoba, u promatranim člancima, piše se najčešće na vrlo neprofesionalan način, s puno senzacionalističkih indikatora. Istraživanje je pokazalo kako je senzacionalizam u velikoj mjeri povezan s objavom neprimjerenih senzacionalističkih naslova, slika, oproštajnih pisama i detaljnih opisa događaja. Također u velikom broju slučajeva ne mogu se odrediti sami izvori informacija ili je pak izvor informacija sam novinar. Članci su u najvećem broju slučajeva obrađeni površno, s mnoštvom nedorečenosti i pojednostavljenjem samog čina samoubojstva. U skladu s tim, mogli bismo ustanoviti kako je u promatranim člancima o samoubojstvu mladih osoba najčešće izvještavano na senzacionalistički i neprikladan način.

samoubojstvo mladih; bioetika; etika novinara; izvještavanje o samoubojstvu mladih; senzacionalizam

nije evidentirano