hrvatski

Indeksi sličnosti i razlike kod govornika hrvatskoga jezika u nefiltriranim i filtriranim uvjetima

Svrha istraživanja bila je usporedba akustičko- statističkih postupaka indeksa sličnosti (R) i razlike (SDDD) na temelju dugotrajnoga prosječnoga spektra govora (LTASS), dobivenih u kontroliranim uvjetima na temelju standardiziranih tekstova i spontanog govora govornika hrvatskoga jezika (N=86) iz osam većih hrvatskih gradova. Gradovi su birani ciljano kao predstavnici štokavskoga (Zadar, Šibenik, Dubrovnik), čakavskoga (Rijeka, Pula), kajkavskoga (Zagreb, Čakovec) te čakavsko- štokavskoga varijeteta (Split). Montirani su uzorci (oko 60 s) za svakog govornika u oba govorna uvjeta te su uspoređivani LTASS-i u nefiltriranim (0–10 kHz) i filtriranim uvjetima (0, 8–4 kHz). Uspoređivani su indeksi R i SDDD unutar svakog govornika između čitanog i spontanog govora (intragovorne razlike) i između različitih govornika (intergovorne razlike), posebno za muškarce i žene. Rezultati intragovornih razlika pokazuju da se prosječne vrijednosti indeksa R u nefiltriranim uvjetima kod muškaraca i žena kreću od 0, 94 kod muških glasova pri čitanju do 0, 98 kod žena u oba uvjeta. Rezultati intergovornih razlika pokazuju niže prosječne vrijednosti indeksa R u istim uvjetima: od 0, 86 u spontanom do 0, 94 u čitaćem govoru kod žena. Prosječne vrijednosti indeksa R u filtriranim uvjetima (intra) kreću se od 0, 83 kod žena i muškaraca u spontanom govoru do 0, 95 kod žena i muškaraca pri čitanju. Prosječne vrijednosti indeksa sličnosti (inter) znatno su niže, od 0, 57 u muškom spontanom govoru do 0, 9 kod žena u čitanju. Prosječne vrijednosti indeksa SDDD u nefiltriranim uvjetima (intra) kreću se unutar nižih vrijednosti, od 2, 27 kod žena do 3 kod muškaraca pri čitanju. Indeks SDDD (inter) pokazuje prosječno više vrijednosti, od 4, 75 u ženskom čitaćem govoru i muškom spontanom govoru do 5, 12 kod muškaraca pri čitanju. U filtriranim uvjetima (intra) indeks SDDD kreće se u rasponu nižih vrijednosti od 2, 14 kod muškaraca pri čitanju do 3, 01 kod žena u spontanom govoru. Očekivano, rezultati inter pokazuju prosječno više vrijednosti indeksa SDDD, od 3, 06 za ženski do 4, 71 za muški čitaći govor. Rezultati intragovornih varijacija pokazuju statistički značajne razlike indeksa sličnosti kod žena (p<0, 0001) i muškaraca (p<0, 05) u spontanom i čitaćem govoru. Rezultati intergovornih varijacija pokazuju značajne razlike indeksa sličnosti kod muških (p<0, 0001 pri čitanju i p<0, 0001 u spontanom govoru) i ženskih govornika (p<0, 0001 pri čitanju i p<0, 0001 u spontanom govoru) te značajne razlike indeksa SDDD kod muških (p<0, 0001 pri čitanju i p<0, 0001 u spontanom govoru) i ženskih govornika (p<0, 0001 pri čitanju i p<0, 0001 u spontanom govoru). Rezultati ovoga istraživanja pokazuju da su akustičko-statistički postupci indeksa sličnosti i razlike dobri kao pomoćna metoda kod prepoznavanja govornika u forenzičkim fonetskim vještačenjima. Također, rezultati pokazuju da se u forenzično- fonetskim slučajevima ne smiju zanemariti okogovorni uvjeti.

indeks sličnosti ; indeks razlike ; LTASS ; nefiltrirani uvjeti ; filtrirani uvjeti ; intragovorni uvjeti ; intergovorni uvjeti

nije evidentirano