hrvatski

Međimurska ojkonimija na mađarski način

U radu se analizira nasilno pomađarivanje imena međimurskih naselja u drugoj polovici 19. stoljeća. Pokazuje se da se sva imena bilježe mađarskom grafijom te da je vrlo mali broj naselja zadržao svoje dotadašnje ime (npr. Belicza). Neka imena tipičan hrvatski (kajkavski) ojkonimski završetak -(ov)ec zamjenjuju prepoznatljivim mađarskim ojkonimskim završecima -falu, -falva, -lak, -tornya, -hegy(es), -völgy, -vár… Dio pomađarenih ojkonima nastao je doslovnim prevođenjem semantički prozirnih ojkonimskih sastavnica (npr. Mala Subotica > Kisszabadka), dio glasovnom prilagodbom, odnosno pučkom etimologijom (npr. Jalšovec = Erzsébetlak /<Erzsébet 'Elizabeta'/). Najveći broj pomađarenih međimurskih ojkonima nastao je zamjenom semantički prozirne osnove međimurskih ojkonima mađarskim ekvivalentima te dodavanjem tipičnih završetaka mađarskih ojkonima (npr. Sveti Urban > Szentorbánhegy). Novonastala imena nikad nisu zaživjela u narodu, a nakon završetka mađarske vladavine međimurskim su naseljima vraćena prijašnja imena.

Međimurje; ojkonimija; hungarizacija

nije evidentirano