hrvatski

Temeljem bilance tvari kontinuirano utvrđivanje škrobnog nanosa na pređi

U teorijskom dijelu razrađeni su dosadašnji načini određivanja škrobnog nanosa, njegovo optimiranje i održavanje stalnim u procesu škrobljenja. Podrobno su opisani načini najtočnijeg i najbržeg dolaženja do veličine škrobnog nanosa na osnovi te parametri koji najviše utječu na njegovu promjenu. Opisana su najnovija dostignuća u praćenju i održavanju škrobnog nanosa u procesu škrobljenja, i to kontinuiranim mjerenjem vlažnosti u pređi na izlazu iz korita i masenog udjela škrobne mase. Na temelju odstupanja od nekih zadanih vrijednosti regulira se sila istiskivanja škrobne mase na izlazu iz korita. Pomoću računalne opreme i posebnog algoritma u procesnom škrobljenju škrobni se nanos može održavati konstantnim. Iz literature koja opisuje ovaj način održavanja škrobnog nanosa nigdje se ne spominje ulazna vlažnost kao utjecajni i promjenljiv parametar tijekom škrobljenja. Između ostalog ovaj rad ima i zadatak analizirati utjecaj ovog parametra na škrobni nanos. Analiza bilance tvari koja ulazi u korito, koja se nalazi u koritu i koja izlazi iz korita temelji se matematičkoj analizi 1. Došlo se do toga da škrobni nanos ovisi o tri promjenljive veličine, i to: - ulazne vlage u osnovi neposredno prije škrobljenja, - izlazne vlage u osnovi nakon škrobljenja i - maseni udio škrobne mase u koritu. To znači da se škrobni nanos može održavati konstantnim ako se škrobljarski stroj opremi uređajima koji mogu kontinuirano pratiti ova tri parametra te procesnim računalom u koje je ugrađen softwer sa zadatkom da mjerene vrijednosti preračunava u škrobni nanos, te daje signal za regulaciju sile istiskivanja na zadnjem paru valjaka za istiskivanje škrobne mase. Eksperimentalno mjerenje na aparaturi - simulatoru škrobljarskog stroja - provedeno je za tri veličine, i to održavanjem drugih parametara stalnim u različitim uvjetima škrobljenja. Ulazna vlažnost mjerila se kontinuirano dodirnim kapacitivnim mjerenjem. Maseni udio škrobne mase mjerio se refraktometrom uz konstantne uvjete, uzimanjem uzoraka tijekom škrobljenja. Izlazna vlažnost mjerila se kontinuirano bezdodirno IR-zračenjem. Škrobni nanos dobiven uvrštavanjem eksperimentalnih vrijednosti u jednadžbu bilance tvari (jedn. 37) i škrobni nanos istih uzoraka dobiven isušivanjem (jedn. 32), dali su vrlo slične vrijednosti i došlo se do vrlo visokih korelirajućih vrijednosti. Uvjeti škrobljenja kod ispitivanja približili su se uvjetima škrobljenja u procesnoj proizvodnji, kao: brzina škrobljenja, pritisak cijeđenja, napetost osnove, maseni udio, recepture, temperatura škrobljenja i škrobna sredstva. S obzirom da se parametar ulazna vlažnost osnove neposredno prije ulaza u korito nije uzimao do sada kao utjecajni na škrobni nanos, ovim radom došlo se do toga da ulazna vlažnost utječe na škrobni nanos. Što je ta vlažnost veća, škrobni nanos je manji i obrnuto. Osim ulazne vlažnosti ispitivao se i utjecaj ostalih parametara na škrobni nanos, kao izlazna vlažnost, maseni udio, brzina škrobljenja i napetost osnovinih niti na ulazu u korito. Ispitivanjem se potvrdilo da ovi parametri više ili manje utječu na škrobni nanos. Osim analize bilance tvari i pojedinačni utjecaj parametara na škrobni nanos, ispitivala se i pređa prije i nakon škrobljenja, kao i prekidna sila i habanje

bilanca tvari; brzina škrobljenja; infracrveno zračenje; osnova

nije evidentirano