hrvatski

Federik Grisogono i alkemija

U zbirci tekstova Rasprave o načinu dijagnosticiranja u kolegiju, prognoziranju i liječenju groznica kao i o ljudskoj sreći i napokon o plimi i oseci mora netom objavljene godine 1528., Grisogono je izložio svoje poglede o alkemiji. Prihvatio je tradicionalni nauk o povezanosti nebeskog i zemaljskog svijeta, a time i korespondenciju sedam planeta sa sedam metala u utrobi zemlje. Na temelju empirijskih opažanja o kemijskim svojstvima metala i legura nastojao je odrediti položaj i svojstva planeta (Sunce i Mjesec također su se smatrali planetima). Pritom je razlikovao “dobre” i “zle” planete te je odredio one koji se međusobno slažu (ljube) i one koji se međusobno suprotstavljaju (mrze). Za razliku od ustaljenoga renesansnog nauka o položaju planeta, Grisogono je tvrdio i dokazivao da Venera (bakar) i Jupiter (kositar) u tumačenju modela slike svijeta trebaju zamijeniti mjesta. Odbacio je praktični alkemijski nauk o mogućnosti transmutacije neplemenitih metala u plemenito srebro ili zlato. To je obrazložio osporavanjem općeprihvaćene sumpor-živine teorije o građi metala.

alkemija; Sunce; Mjesec; Jupiter; Venera; metali; legure; sumpor; živa

nije evidentirano